'Ovo je popis hrvatskih političara koji stvaraju novu Jugoslaviju pod utjecajem velikosrpske britanske politike'

Dnevno.hr/Iva Međugorac/'Ovo je popis hrvatskih političara koji stvaraju novu Jugoslaviju pod utjecajem velikosrpske britanske politike'/ 31. kolovoza 2014.

Iva Međugorac

'Ovo je popis hrvatskih političara koji stvaraju novu Jugoslaviju pod utjecajem velikosrpske britanske politike'

  

 Svako malo netko od hrvatskih političara posjeti skup posvećen osnaženju Zapadnog Balkana, ali pod tom krinkom, prema riječima našeg sugovornika krije se stvaranje nove Jugoslavije.

Konferencije o 'zapadnom Balkanu' postale su uobičajeni susreti na kojima redovito sudjeluju (posebno odabrani !, op.ARJ) predstavnici hrvatske politike.

Jedan takav skup kojemu je nazočio Ivo Josipović (sa svojom posebnom svitom!, op. ARJ) održan je nedavno u Dubrovniku, a priznanju toga pojma pridonio je i premijer Zoran Milanović koji je u Berlinu sudjelovao na skupu o 'zapadnom Balkanu', zajedno s još sedmero premijera susjednih nam država.

No, geostrateg i geopolitičar Davor Domazet Lošo zgrožen je pojmom 'zapadnog Balkana', ali i svime onime što se iza toga pojma krije, jer radi se o novoj Jugoslaviji.

"Zapadni Balkan, jugosfera, zemlje regije i ovi prostori - to je psiholingvističko reprogramiranje koje se primjenjuje preko medija. Kada ne mogu doslovno reći Jugoslavija dosjetili su se toga pojma zapadni Balkan", kaže Lošo.

Admiral Domazet-Lošo podsjeća da je pokojni predsjednik Tuđman predvidjevši što će se događati u Ustav ubacio odredbu da Hrvatska ne smije sudjelovati u udruženjima jugoslavenskog predznaka.

Usprkos tome, velikobritanska politika ne slaže se s Hrvatskom slobodom i pobjedom u ratu, a protiv naše zemlje rade već 160 godina, to je njihov projekt.

Međutim, geopolitička situacija se promijenila, tvrdi Lošo, pa zato više ne postoji jednopolarni svijet kojim upravlja SAD, na čelu višepolarnog svijeta su Rusija, Kina, Indija, arapski svijet i Južna Amerika na čelu s Brazilom.

"Europa tu nema neku značajnu ulogu, osim Njemačke, a jača i Turska. Mi danas živimo stotu obljetnicu Prvog svjetskog rata u kojem su postojala četiri carstva - njemačko, austrougarsko, rusko i tursko. Rat je vođen da se sruše carstva, a mi živimo u vremenima koja podsjećaju na predvečerje Prvog svjetskog rata, ali sa suprotnim predznakom, jer sada su se obnovila tri carstva", objašnjava naš sugovornik. Na snazi je danas njemačko carstvo na čelu sa 'caricom' Angelom Merkel, a tu je rusko carstvo kojim upravlja 'car' Putin, a na čelu Turske je sultan Erdogan.

"Anglosaksonska politika je poražena dok se obnavlja Austro-ugarsko carstvo s malim kraljem Orbanom", ističe Domazet Lošo, dodajući da je sada u tijeku bitka za 'zapadni Balkan', odnosno prostor bivše Jugoslavije, a Hrvatska se pak nalazi u tom prostoru.

No, dok se u svijetu odvijaju preslagivanja, hrvatska politika od 2000. godine o tome ne zna ništa, a sve se pak odvija pod patronatom MI6-a.

Svako malo organiziraju se samiti o 'zapadnom Balkanu', a sve je počelo 2000. godine pod patronatom Jacquesa Chiraca koji je u Intercontinentalu (danas Westin) održao samit o zapadnom Balkanu. "Njemačka je snažna, ona ne želi provoditi britansku politiku, ali svjesni su da ona ovdje ima utjecaj, jer predsjednik Josipović i Vesna Pusić dio su 'zapadnog Balkana' i u tome Milanović nema izbora", smatra Lošo, te naglašava da premijer samo igra po njihovim pravilima.

Njemačka na Sredozemlje može izaći samo preko 'Zapadnog Balkana', a tu pak Merkel vuče državnički potez dolazeći u Cavtat.

"Gospođa Merkel je u Cavtatu rekla da je ne zanima politika zapadnog Balkana, već samo gospodarstvo, cilj im je gradnja pruge Muenchen-Ljubljana-Zagreb-Istambul i autoceste Trst-hrvatska obala-BIH-Crna Gora-Albanija-Grčka.

Njemačka prometno- infrastrukturnim objektima izlazi na istok i središnji dio sredozemlja, a nabrojane države dio su 'zapadnog Balkana'", kaže Lošo.

Zbog gospodarskih interesa Njemačka ojačava svoj geopolitički utjecaj, a naši političari pod velikim su pritiskom od strane te države.

Naprotiv, cilj britanske politike baziran je na dvije poluge, jedna je Hrvatska, a druga Poljska koju Englezi guraju u sukobe s Njemačkom i Rusijom.

Stoga admiral Domazet upozorava: "U interesu Hrvatske je ovaj sastanak u Berlinu, jer mi se trebamo odreći britanske politike. A Josipović i Pusić mogu se mijenjati samo na izborima jer to je demokracija. A građani Hrvatske - za tri mjeseca na predsjedničkim izborima - ne bi trebali izabrati Josipovića ako ne žele istu politiku.

Ministrica Pusić je također produžena ruka britanske politike, ali najveću ulogu tu ima predsjednikov savjetnik Dejan Jović. Svi oni poslušnici su britanske politike", nabraja Lošo, pozdravljajući Milanovićev posjet Berlinu. Za njega taj posjet ima veliko značenje.

Uz to, Hrvatska konačno mora spoznati da je dio našega identiteta proslava Dana pobjede, koja se održava 5. kolovoza, a sve ostale priče o ustašama i partizanima dio su britanske politike, koja se gura preko njihovih medija.

Iva Međugorac

Dnevno.hr