'Hrvatska mora prestati plaćati inozemne dugove, a onima koji su nas zadužili trebali bi suditi!'

Dnevno.hr/dr. Slavko Kulić/'Hrvatska mora prestati plaćati inozemne dugove, a onima koji su nas zadužili trebali bi suditi!'/27.08.2012

Autor: Damir Kramarić

'Hrvatska mora prestati plaćati inozemne dugove,

a onima koji su nas zadužili trebali bi suditi!'

'Ni Hrvatski sabor, ni narod na referendumu, nisu Vladi odobrili zaduživanje u inozemstvu, što znači da je naš dug apsolutno nelegitiman. No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU' – ističe dr. Slavko Kulić.

                                                * * * * * *

Može li Hrvatska svoje ogromne inozemne dugove doista, bez ozbiljnih posljedica, proglasiti ilegalnima te ih prestati vraćati, kako su to u razgovorima za naš portal jučer sugerirali geopolitičar Davor Domazete Lošo i fizičar dr. Davor Pavuna, t.j. isto onako kako su zadnjih godina već učinile i neke južnoameričke zemlje poput Argentine i Ekvadora..., upitali smo dvojicu uglednih i nezavisnih hrvatskih ekonomista koji su pitanje (ne)legalnosti zaduživanja u inozemstvu odavno javno postavljali.

Dr. Slavko Kulić: Vlast je uzurpirala pravo zaduživanja, premda narod ništa nisu pitali

- Hrvatski inozemni dug bio bi legitiman kada bi ga potvrdio Hrvatski sabor, ili hrvatski narod na referendumu. No, budući da ni Sabor, ni narod, nisu odobrili zaduživanje u inozemstvu, dug je apsolutno nelegitiman, što znači da je vlast sebi uzurpirala pravo zaduživanja bez odobrenja Sabora, odnosno hrvatskog naroda.

Hrvatska, upravo zato, može svoj inozemni dug proglasiti ilegalnim i prestati ga plaćati. Jer ako netko ima pravo na odluku o prestanku isplaćivanja duga, onda je to Hrvatska. Mi to možemo učiniti s još većom vjerodostojnošću od Argentine i Ekvadora, jer je kod nas posve očito da je taj dug nelegitiman.

No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU – ističe u uvodu dr. Slavko Kulić, direktor američkog Instituta za svjetske probleme za Europu, koji potom dodaje da će, u suprotnom, politička oligarhija koja nas je zadužila morati odgovoriti na pitanje: Kako platiti dug.

>>> 

I Hrvatska može poput Ekvadora prestati vraćati dugove i ništa joj se neće dogoditi!

'Dug možemo prestati plaćati samo ako se narod osvijesti'

- Hrvatska može donijeti odluku da prestaje plaćati dug jedino u slučaju ako narod shvati kako je dug nastao. Zadaća znanosti i medija je da pomogne ljudima da se osvijeste i da dođu do spoznaje da dug kojim ga opterećuju nije njihov, te da ima pravo reći da odbija plaćati tuđe pozajmice.

Detaljno sam pratio slučaj Argentine i Ekvadora, pa zato i tvrdim da mi možemo učiniti što i oni, ali samo pod uvjetom da se narod osvijesti, te zatraži od institucija da preispitaju razloge daljnjeg otplaćivanja duga.

Tu odluku mogli bi donijeti samosvjesni i odgovorni predsjednik Sabora, ravnatelj Državne revizije, glavni državni odvjetnik i guverner Hrvatske narodne banke.

Mi nažalost ni na jednoj od navedenih funkcija nemamo dovoljno odlučnu, te društveno i povijesno odgovornu osobu, koja bi bila kadra učiniti takvo što.

Za takvu situaciju odgovorni su ponajprije hrvatski znanstvenici, koji bi trebali osvijestiti narod, no koji su postali instrument nasilne politike – podvlači dr. Kulić, pa dodaje da bi Hrvatska najprije trebala proglasiti moratorij na isplatu duga, dok ne preispita i ne riješi problem nastanka tog duga.

Trebalo bi im suditi za kazneno djelo protiv naroda

- Zbog nelegalnog zaduživanja trebalo bi suditi odgovornim osobama za kazneno djelo protiv naroda, jer nisu postupili u skladu s hrvatskim Ustavom. Narod im može i oprostiti, ali samo u slučaju ako sami napuste vlast – zaključuje na kraju dr. Slavko Kulić.

Slično razmišlja i mr. Karino Hromin Sturm. On ističe da Hrvatska, osim odluke o prestanku plaćanja ino duga, treba donijeti i odluku o povratu nezakonito privatiziranih tvrtki, odnosno o nacionalizaciji gotovo svih tvrtki i banaka koje su nekada bile u društvenom vlasništvu, a koje su početkom devedesetih nezakonito privatizirane.

>>> 

Molim se za nevjernike, Josipovića, Milanovića i sve SKOJ-evce koji služe stranim centrima moći

Hromin Sturm: Linić bi da u kapitalizmu rasprodajemo sve što smo stekli u socijalizmu

- Glavna državna revizorica Šima Krasić je ustvrdila da je 98 posto hrvatskih tvrtki nezakonito privatizirano, što znači da je tu privatizaciju moguće poništiti, a te tvrtke vratiti narodu.

No, umjesto da na taj način riješimo probleme, Slavko Linić nam iz dana u dan poručuje da moramo prodati vikendice, da moramo iseliti iz većih u manje stanove, da moramo napustiti gradove, te otići na selo, jer će nam uskoro uvesti nove poreze na imovinu, kako bi mogao plaćati kamate na inozemne dugove.

Po tim njegovim riječima očito je da Linić već sada dosljedno provodi politiku MMF-a, odnosno da slijedi gotov projekt kojeg su mu dali.

Poznato je, naime, da međunarodna financijska oligarhija skupo plaća rad mnogih instituta, odnosno ljudi koji ni ne znaju za koga rade, a koji donose zaključke i odluke koje toj oligarhiji odgovaraju, a kojima se kasnije koristi Međunarodni monetarni fond.

Slavko Linić koristi čak i iste termine poput MMF-a, odnosno 'Udruženja' koje je odgovorno za svjetsku krizu i kojem nije u interesu hrvatski gospodarski oporavak. Zbog toga i dolazimo do apsurda da u kapitalizmu moramo rasprodati sve ono što smo stekli za vrijeme socijalizma – primjećuje mr. Karino Hromin Sturm, jedan od autora 'Strategije razvoja Republike Hrvatske na bazi državnog intervencionizma', te jedan od žestokih protivnika neoliberalizma.

Narodna banka dužna je brinuti i o likvidnosti zemlje

- Podsjećam vas da je u Ustavu Republike Hrvatske sve donedavno pisalo da je Narodna banka dužna brinuti o stabilnosti valute, ali i o unutrašnjoj i vanjskoj likvidnosti.

Taj dio Ustava nedavno su protuzakonito promijenili.

Prema toj ustavnoj odredbi zaduživanje kod stranih banaka bilo je nelegalno, što znači da je i hrvatski inozemni dug ilegalan. Hrvatski građani trebali bi na te činjenice podsjetiti Hrvatsku vladu, te zatražiti prestanak otplate duga. No, problem je u tome što su građani apatični i apolitični, a takvi su zato jer se nad njima sustavno provodi 'Doktrina kontrole uma'.

Hrvatski mediji, koji su u službi neoliberalne politike i Novog svjestskog poretka, zatupljuju ih nebitnim informacijama prešućujući one bitne, zbog čega je narod i postao nezainteresiran za pljačku koja mu se pred nosom događa – pojašnjava Hromin Sturm, te dodaje da bi narod trebalo pod hitno razbuditi, ako želimo političare prisiliti da rade u korist onih koji su ih izabrali, a ne za MMF i međunarodnu financijsku oligarhiju.

Zanimljivo je da se s razmišljanjem dr. Slavka Kulića, mr. Karino Hromin Sturma, dr. Davora Pavune i Davora Domazeta Loše u potpunosti slaže i ugledni belgijski stručnjak Éric Toussaint, koji je svojedobno bio član međunarodne Komisije za reviziju javnog kredita Ekvadora i koji je pomogao toj zemlji da otpiše trećinu njezinog inozemnog duga.

>>> 

Hromin-Sturm: Svaka čast Argentini, no naš program jamči brži rast i plaće od 5000 eura!

Toussaint: Linić laže da je prestanak plaćanje dugova katastrofa za Hrvatsku!

U nedavnom intervjuu kojeg je dao Danas.hr-u, odnosno novinarki Ani Benačić, Toussaint je, između ostalog, kazao da Slavko Linić nije u pravu kad kaže da bi prestanak plaćanja inozemnih dugova za Hrvatsko bilo katastrofa.

- Vidjeli smo puno slučajeva koji su pokazali da obustava plaćanja duga nije tragedija.

Nakon Drugog svjetskog rata, 169 zemalja je bankrotiralo zbog vanjskog duga.

To je manje-više normalna situacija u životu kapitalističkog društva.

Iznimno je važno uvjeriti građane Hrvatske da zatraže reviziju duga, kako bi se razumjelo tko su kreditori i za koje se svrhe država zaduživala

da se tom revizijom identificira nelegalni dio duga. Taj dio Hrvatska ne bi trebala ni platiti.

No, važno je organizirati građanski pokret, angažirati odvjetnike, pravosudne radnike, revizore, čak i umjetnike, koji smatraju da ne žele plaćati nelegalni dug. Nije lako, ali je savršeno moguće - zaključuje Toussaint, te dodaje da Ekvador, nakon što je odlučio prestati plaćati dio duga, nije osjetio nikakvu osvetu kreditora.

Agencije za kreditni rejting postaju posve nevažne

Kreditni rejting Ekvadora je pao, ali to nije značilo ništa. Ako je država odlučila prekinuti otplatu, mišljenja agencija ne vrijede, jer njihove ocjene imaju utjecaj ako plaćate dug. Ako ga ne plaćate, nema ga.

Argentina je obustavila plaćanje duga od 100 milijardi dolara krajem 2001. godine, što je daleko više od ekvadorskog. I nije bilo osvete. Argentina je nakon toga povećala stope svog ekonmskog rasta.

Na Islandu su privatne banke bankrotirale u listopadu 2008. godine. Vlade Velike Britanije i Nizozemske odlučile su nadoknaditi svojim građanima izgubljene depozite u banci IceSave, oko četiri milijarde eura. Nakon toga tražili su od Islanda da im vrati taj novac. Vlada je pristala, ali je predsjednik pod pritiskom građana na ulicama raspisao referendum. Čak 92 posto građana glasalo je protiv otplate. Zatim je islandska vlada sklopila novi sporazum s vladama Britanije i Nizozemske. Pod pritiskom građana, u veljači 2011., opet je raspisan referendum i opet je 63 posto građana reklo – NE !

Zahvaljujući činjenici da je narod odlučio da ne želi platiti dug, islandske vlasti morale su organizirati bankrot Landsbanka, glavne banke koja kontrolira IceSave izvan države.

Naknadno su saznali da je ostalo još novca u bankrotiranoj banci i tim novcem otplaćuju dug Nizozemskoj i Britaniji.

To pokazuje da se narod može organizirati protiv toga da vlada otplaćuje nelegalan dug i da postoji rješenje.

No, ima još jedna važna stvar. Rekli ste da vam ovdje prijete da će strani kapital napustiti zemlju. Island je donio odluku da blokira slobodan tok kapitala. Tako je postalo nemoguće da on napusti zemlju. Da to nisu napravili, novac bi otišao iz zemlje u samo nekoliko dana.

Važno je reći da je nevjerojatno da mediji u svijetu o tome ne izvještavaju, kao i da je MMF prihvatio ovu odluku islandske vlade. Isti onaj MMF koji se u teoriji potpuno protivi kontroli kapitala – zaključio je Éric Toussaint, te se tako pridružio grupi nezavisnih hrvatskih stručnjaka koji tvrde da Hrvatska ima pravo prestati plaćati inozemni dug.

Damir Kramarić

Dnevno.hr