Dnevno.hr/dr. Slavko Kulić/'Hrvatska mora prestati plaćati
inozemne dugove, a onima koji su nas zadužili trebali bi suditi!'/27.08.2012
Autor: Damir
Kramarić
'Hrvatska mora prestati plaćati inozemne
dugove,
a onima koji su nas zadužili trebali bi suditi!'
'Ni Hrvatski sabor, ni narod na referendumu, nisu Vladi odobrili
zaduživanje u inozemstvu, što znači da je naš dug apsolutno nelegitiman. No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam
je još malo vremena ostalo do ulaska u EU' – ističe dr. Slavko Kulić.
* * * * * *
Može li Hrvatska svoje ogromne inozemne dugove doista, bez
ozbiljnih posljedica, proglasiti ilegalnima te ih prestati vraćati, kako su to
u razgovorima za naš portal jučer sugerirali geopolitičar Davor Domazete Lošo i fizičar dr. Davor Pavuna, t.j. isto onako kako su zadnjih godina već učinile i neke
južnoameričke zemlje poput Argentine i Ekvadora..., upitali smo dvojicu
uglednih i nezavisnih hrvatskih ekonomista koji su pitanje (ne)legalnosti
zaduživanja u inozemstvu odavno javno postavljali.
Dr.
Slavko Kulić: Vlast je uzurpirala pravo zaduživanja, premda narod ništa nisu
pitali
- Hrvatski inozemni dug bio bi legitiman kada bi ga potvrdio
Hrvatski sabor, ili hrvatski narod na referendumu. No, budući da ni Sabor, ni
narod, nisu odobrili zaduživanje u inozemstvu, dug je apsolutno nelegitiman, što
znači da je vlast sebi uzurpirala pravo zaduživanja bez odobrenja Sabora,
odnosno hrvatskog naroda.
Hrvatska, upravo
zato, može svoj inozemni dug proglasiti ilegalnim i prestati ga plaćati.
Jer ako netko ima pravo na odluku o prestanku isplaćivanja duga, onda je to
Hrvatska. Mi to možemo učiniti s još
većom vjerodostojnošću od Argentine i Ekvadora, jer je kod nas posve očito da
je taj dug nelegitiman.
No, s odlukom o
prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena
ostalo do ulaska u EU – ističe u uvodu dr. Slavko Kulić, direktor američkog Instituta za svjetske
probleme za Europu, koji potom dodaje da će, u suprotnom, politička
oligarhija koja nas je zadužila morati odgovoriti na pitanje: Kako platiti dug.
>>>
'Dug
možemo prestati plaćati samo ako se narod osvijesti'
- Hrvatska može donijeti odluku da prestaje plaćati dug
jedino u slučaju ako narod shvati kako je dug nastao. Zadaća znanosti i medija je da pomogne ljudima da se osvijeste i da dođu
do spoznaje da dug kojim ga opterećuju nije njihov, te da ima pravo reći da
odbija plaćati tuđe pozajmice.
Detaljno sam pratio
slučaj Argentine i Ekvadora, pa zato i tvrdim da mi možemo učiniti što i oni,
ali samo pod uvjetom da se narod osvijesti, te zatraži od institucija da
preispitaju razloge daljnjeg otplaćivanja duga.
Tu odluku mogli bi
donijeti samosvjesni i odgovorni predsjednik Sabora, ravnatelj Državne
revizije, glavni državni odvjetnik i guverner Hrvatske narodne banke.
Mi nažalost ni na
jednoj od navedenih funkcija nemamo dovoljno odlučnu, te društveno i povijesno
odgovornu osobu, koja bi bila kadra učiniti takvo što.
Za takvu situaciju
odgovorni su ponajprije hrvatski znanstvenici, koji bi trebali osvijestiti
narod, no koji su postali instrument
nasilne politike – podvlači dr. Kulić, pa dodaje da bi Hrvatska najprije trebala proglasiti moratorij na isplatu duga, dok ne
preispita i ne riješi problem nastanka tog duga.
Trebalo
bi im suditi za kazneno djelo protiv naroda
- Zbog nelegalnog zaduživanja trebalo bi suditi odgovornim
osobama za kazneno djelo protiv naroda, jer
nisu postupili u skladu s hrvatskim Ustavom. Narod im može i oprostiti, ali
samo u slučaju ako sami napuste vlast – zaključuje
na kraju dr. Slavko Kulić.
Slično razmišlja i mr. Karino Hromin Sturm.
On ističe da Hrvatska, osim odluke o prestanku plaćanja ino duga, treba donijeti i odluku o povratu
nezakonito privatiziranih tvrtki, odnosno o nacionalizaciji gotovo svih tvrtki
i banaka koje su nekada bile u društvenom vlasništvu, a koje su početkom
devedesetih nezakonito privatizirane.
>>>
Hromin
Sturm: Linić bi da u kapitalizmu rasprodajemo sve što smo stekli u socijalizmu
- Glavna državna
revizorica Šima Krasić je ustvrdila da je 98 posto hrvatskih tvrtki nezakonito
privatizirano, što znači da je tu privatizaciju moguće poništiti, a te tvrtke
vratiti narodu.
No, umjesto da na
taj način riješimo probleme, Slavko Linić nam iz dana u dan poručuje da moramo
prodati vikendice, da moramo iseliti iz većih u manje stanove, da moramo
napustiti gradove, te otići na selo, jer će nam uskoro uvesti nove poreze na
imovinu, kako bi mogao plaćati kamate na inozemne dugove.
Po tim njegovim riječima očito je da Linić već sada dosljedno provodi politiku MMF-a, odnosno da
slijedi gotov projekt kojeg su mu dali.
Poznato je, naime,
da međunarodna financijska oligarhija skupo plaća rad mnogih instituta, odnosno
ljudi koji ni ne znaju za koga rade, a koji donose zaključke i odluke koje toj
oligarhiji odgovaraju, a kojima se kasnije koristi Međunarodni monetarni fond.
Slavko Linić koristi
čak i iste termine poput MMF-a, odnosno 'Udruženja'
koje je odgovorno za svjetsku krizu i
kojem nije u interesu hrvatski gospodarski oporavak. Zbog toga i
dolazimo do apsurda da u kapitalizmu moramo rasprodati sve ono što smo stekli
za vrijeme socijalizma – primjećuje mr.
Karino Hromin Sturm, jedan od autora 'Strategije razvoja Republike Hrvatske na
bazi državnog intervencionizma', te jedan od žestokih protivnika
neoliberalizma.
Narodna
banka dužna je brinuti i o likvidnosti zemlje
- Podsjećam vas da je u
Ustavu Republike Hrvatske sve donedavno pisalo da je Narodna banka dužna
brinuti o stabilnosti valute, ali i o unutrašnjoj i vanjskoj likvidnosti.
Taj dio Ustava
nedavno su protuzakonito promijenili.
Prema toj ustavnoj odredbi zaduživanje kod stranih banaka
bilo je nelegalno, što znači da je i hrvatski inozemni dug ilegalan. Hrvatski
građani trebali bi na te činjenice podsjetiti Hrvatsku vladu, te zatražiti
prestanak otplate duga. No, problem je u
tome što su građani apatični i apolitični, a takvi su zato jer se nad njima
sustavno provodi 'Doktrina kontrole uma'.
Hrvatski mediji,
koji su u službi neoliberalne politike i Novog svjestskog poretka, zatupljuju
ih nebitnim informacijama prešućujući one bitne, zbog čega je narod i
postao nezainteresiran za pljačku koja mu se pred nosom događa – pojašnjava Hromin Sturm, te dodaje da
bi narod trebalo pod hitno razbuditi, ako želimo političare prisiliti da rade u
korist onih koji su ih izabrali, a ne za MMF i međunarodnu financijsku
oligarhiju.
Zanimljivo je da se s
razmišljanjem dr. Slavka Kulića, mr. Karino Hromin Sturma, dr. Davora Pavune i
Davora Domazeta Loše u potpunosti slaže i ugledni belgijski stručnjak Éric Toussaint, koji
je svojedobno bio član međunarodne Komisije za reviziju javnog kredita Ekvadora
i koji je pomogao toj zemlji da otpiše trećinu njezinog inozemnog duga.
>>>
Toussaint: Linić laže da
je prestanak plaćanje dugova katastrofa za Hrvatsku!
U nedavnom intervjuu kojeg je dao Danas.hr-u, odnosno
novinarki Ani Benačić, Toussaint
je, između ostalog, kazao da Slavko Linić nije u pravu kad kaže da bi prestanak plaćanja inozemnih dugova za
Hrvatsko bilo katastrofa.
- Vidjeli smo puno
slučajeva koji su pokazali da obustava plaćanja duga nije tragedija.
Nakon Drugog
svjetskog rata, 169 zemalja je bankrotiralo zbog vanjskog duga.
To je manje-više
normalna situacija u životu kapitalističkog društva.
Iznimno je važno uvjeriti
građane Hrvatske da zatraže reviziju duga, kako bi se razumjelo tko su
kreditori i za koje se svrhe država zaduživala
da se tom revizijom
identificira nelegalni dio duga. Taj
dio Hrvatska ne bi trebala ni platiti.
No, važno je organizirati građanski pokret, angažirati
odvjetnike, pravosudne radnike, revizore, čak i umjetnike, koji smatraju da ne
žele plaćati nelegalni dug. Nije lako,
ali je savršeno moguće - zaključuje Toussaint, te dodaje da Ekvador, nakon što
je odlučio prestati plaćati dio duga, nije osjetio nikakvu osvetu kreditora.
Agencije
za kreditni rejting postaju posve nevažne
Kreditni rejting
Ekvadora je pao, ali to nije značilo ništa. Ako je država odlučila
prekinuti otplatu, mišljenja agencija ne
vrijede, jer njihove ocjene imaju utjecaj ako plaćate dug. Ako ga ne plaćate,
nema ga.
Argentina je
obustavila plaćanje duga od 100 milijardi dolara krajem 2001. godine, što je
daleko više od ekvadorskog. I nije bilo osvete. Argentina je nakon toga povećala
stope svog ekonmskog rasta.
Na Islandu su
privatne banke bankrotirale u listopadu 2008. godine. Vlade Velike Britanije i Nizozemske odlučile su nadoknaditi svojim
građanima izgubljene depozite u banci IceSave, oko četiri milijarde eura.
Nakon toga tražili su od Islanda da im vrati taj novac. Vlada je pristala, ali je predsjednik pod pritiskom građana na
ulicama raspisao referendum. Čak 92 posto građana glasalo je protiv otplate.
Zatim je islandska vlada sklopila novi sporazum s vladama Britanije i
Nizozemske. Pod pritiskom građana, u veljači
2011., opet je raspisan referendum i opet je 63 posto građana reklo – NE !
Zahvaljujući
činjenici da je narod odlučio da ne želi platiti dug, islandske vlasti morale
su organizirati bankrot Landsbanka, glavne banke koja kontrolira IceSave izvan
države.
Naknadno su saznali
da je ostalo još novca u bankrotiranoj banci i tim novcem otplaćuju dug
Nizozemskoj i Britaniji.
To pokazuje da se
narod može organizirati protiv toga da vlada otplaćuje nelegalan dug i da
postoji rješenje.
No, ima još jedna važna stvar. Rekli ste da vam ovdje prijete da će strani kapital napustiti zemlju.
Island je donio odluku da blokira slobodan tok kapitala. Tako je postalo
nemoguće da on napusti zemlju. Da to
nisu napravili, novac bi otišao iz zemlje u samo nekoliko dana.
Važno je reći da
je nevjerojatno da mediji u svijetu o tome ne izvještavaju, kao i da je MMF
prihvatio ovu odluku islandske vlade. Isti onaj MMF koji se u teoriji
potpuno protivi kontroli kapitala – zaključio je Éric Toussaint, te
se tako pridružio grupi nezavisnih hrvatskih stručnjaka koji tvrde da Hrvatska
ima pravo prestati plaćati inozemni dug.
Dnevno.hr
