Received by e-mail/18. siječanj/januar 2012.
Ovo nećete vidjeti u EU spotovima na HTV-u
Interwiev s gosp. Marjanom Bošnjakom
Povratnikom iz Australije
U EU ćemo biti beznačajna provincija
Povratnik iz Australije, Marjan Bošnjak, autor je knjige 'Eu? Ne hvala' i žestoki kritičar hrvatskog ulaska u Europsku uniju. U razgovoru otkriva šokantne činjenice o EU koje, tvrdi, vlast namjerno skriva od svojih građana. Najavljuje da će, ukoliko vladajući ne dopuste demokratsku raspravu i podastru sve relevantne činjenice oko pridruživanja toj mega državi, predstojeći referendum osporiti na sudu jer će se raditi o prevari vlastitih građana.
Zašto ste napisali knjigu u kojoj kritički progovarate o Hrvatskom ulasku u EU?
- Prateći hrvatske medije uvidio sam da se javnosti prezentira samo jedna strana ulaska u EU. Nema nikakvih argumenata protiv ulaska. Pomislio sam, 'pa nekih loših stvari pritom jednostavno mora biti'. Počeo sam istraživati i ostao sam šokiran onim što sam pronašao. Postoji daleko više argumenata protiv ulaska Hrvatske u EU nego što nam se govori.
Ako je tako, zašto nam ih skrivaju i tko to radi?
- Čovjek bi očekivao da o jednom tako vitalnom pitanju bude javne rasprave, pogotovo ako živimo u demokratskoj državi. Vlast bi trebala štiti interese vlastitog naroda. No, meni je neshvatljivo da se sustavno skriva istina od vlastitog naroda. Kako možemo objasniti da političke elite žele Hrvatsku ugurati u neku novu državu bez otvorene rasprave o tome? Kako će narod na referendumu donijeti ispravnu odluku kad ne zna sve informacije? Istovremeno se Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija hvali da je u zadnjih mjesec dana kroz medije plasiralo 11.300 spotova 'za' ulazak u Uniju. A o negativnostima ni riječi.
Kažu nam da ako ne uđemo u Uniji, ostati ćemo na Balkanu u 'zagrljaju' Srba. To je apsurd jer će i Srbija kad-tad ući u Uniju i opet ćemo biti u zajedničkoj državi. Nevjerojatno je da takve stvari pričaju čak i ljudi poput admirala Davora Domazeta-Loše koji je vojni strateg. Da pobjegnemo od Srba uskačemo u zajedničku državu s njima. Bili smo već s njima i nije funkcioniralo. I ne samo s njima nego i s Talijanima i Mađarima koji su nas tlačili u prošlosti.
Pa zašto bi političari to radili? Ako oni i rade, zašto ostale društvene grupe šute, gdje su intelektualci, akademici?
- Mislim da većina njih to radi iz neznanja. Imam dojam da u samoj vlasti samo mali broj ljudi zna o čemu se tu zapravo radi. Velika većina nema pojma, a kamoli da su pročitali Lisabonski ugovor, svojevrsni ustav EU, države u koju nas žele uvesti. Godinama je naglasak bio samo na procesu, koliko smo i kad ćemo zatvoriti sva poglavlja, a ne na njihovom sadržaju.
Što je uistinu ispregovarano i potpisano, do danas nije objavljeno. Javnosti su na uvid dane samo pregovaračke pozicije Hrvatske. Ali to nije ono što je potpisano. To se skriva.
Zašto je po vama loše ako Hrvatska uđe u EU?
- Ulazak u EU za sve nas će biti katastrofa iz tri razloga: političkih, gospodarskih i kulturnih. Svjedoci smo da se već sada odluke donose mimo građana. Ulaskom u europsku mega-državu, većina najvažnijih odluka će se donositi još dalje, u Bruxellesu, a ne više u Zagrebu. Njih će donositi drugi, prema njihovim interesima.
Ali i mi ćemo kao članica EU-a sudjelovati u njihovom donošenju, zar ne?
- Ako znamo činjenicu da će nas Hrvata u toj mega državi biti manje od 1 posto, to znači da će naša politička moć biti manja od statističke pogreške. Ono što se pažljivo krije od hrvatskog naroda jest činjenica da će se od 1. travnja 2017. glavne odluke unutar EU donositi većinom glasova od 55 posto, a ne više konsenzusom. Radi se o Vijeću europe, Vijeću ministara odnosno o upravnim tijelima EU-a. Jasno je da će odluke donositi samo veliki narodi, a nas Hrvate nitko ništa neće pitati.
Primjerice, u Europskom parlamentu od oko 764 zastupnika mi bi smo imali samo 12. U političkom smislu imati ćemo status jedne manje europske provincije. Politička prava biti će nam manja nego što smo ih imali u bivšoj Jugoslaviji, gdje nas je bilo 22 posto. Znamo kako se tamo postupalo s Hrvatima, a kako će to biti tek u EU gdje će nas biti manje od 1 posto.
Zašto mislite da će se ulazak u Uniji odraziti loše na nas u gospodarskom smislu? Pa tržište će se otvoriti za naše proizvode a tu su i izdašni EU fondovi?
- EU tržište od 500 milijuna ljudi će nas pregaziti. Mi za njega nismo konkurentni. Imali smo 45 godina komunizma i destruktivan rat, od kojeg se još nismo oporavili. Pa od 1.2.2002. od kada smo se otvorili Europi, uvoz iz EU je naglo porastao, kao i vanjski dug. Živimo li bolje od kada smo se otvorili EU tržištu?
Ali ne živi li se - u zemljama koje su također bile u socijalističkom bloku – bolje, nakon što su ušle u EU?
- Isticali su nam i primjer Irskog tigra, da ćemo biti kao oni. Pa pogledajte što se danas tamo događa. Grčka je primjerice u EU od samog početka. Kako to da je ta zemlja na koljenima ako u EU vlada blagostanje? U Španjolskoj je nezaposlenost 21 posto, Portugal ima ogromne probleme, Italija i druge zemlje. I u Sloveniji se sve slabije živi. I Mađari su nakon inicijalnog zaleta pali u krizu.
Ali primjerice bivša socijalistička Poljska bilježi i u krizi rast BDP-a?
- To ćemo tek vidjeti što će s Poljskom biti za pet ili deset godina.
Nisu li države same krive što su neracionalno potrošile posuđeni novac. Zašto bi to bila odgovornosti EU?
- Pogledajte efekte koje ima EU. Imamo tržište od 500 milijuna ljudi na kojem očito neki prosperiraju a neki ne. Ono odgovora – primjerice - snažnom njemačkom gospodarstvu, koje je izuzetno konkurentno. Ta zemlja ima veliku korist od EU i da sam ja primjerice Nijemac bio bih prvi za ulazak u EU, jer bi nam ona omogućila da se proširimo na europski teritorij i da na njemu politički dominiramo. Međutim, ja sam Hrvat i gledam što to znači za nas. Primjer Poljske je zanimljiv, ali mi smo ipak Hrvati.
Gdje vidite najveću opasnost za Hrvatsku?
- Ulaskom u EU mi gubimo kontrolu nad vanjskim granicama. Otvaramo se svim Europljanima. Njih 500 milijuna imati će pravo živjeti gdje god žele. Mi smo imali 12 posto Srba koji su živjeli u Hrvatskoj i ratovali protiv nas. Tko kaže da se ponovno neće doseliti na ove prostore jednom kada i Srbija uđe u EU? Svjesno se ignorira povijest ovih prostora.
Naši susjedi Talijani, njih 60 milijuna, imati će pravo ponovno kolonizirati Hrvatsku, što im je bila namjera kroz stoljeća. Neki njihovi političari i danas otvoreno govori o tome.
Mislite li da će se ljudi više doseljavati u Hrvatsku nego će naših građana odlaziti živjeti i raditi u druge europske zemlje?
- Mi ćemo imati dvostruki problem. Mladi Hrvati će neizbježno odlaziti iz zemlje za bolje plaćenim poslovima jer im nesposobne političke elite nisu osigurale dostojan život u njihovoj državi. S druge strane imamo potencijal od 500 milijuna stranaca koji se mogu slobodno naseliti u Hrvatskoj.
U svijetu ima preko 180 zemalja koje nisu članice EU. Hrvatska danas nije članica EU, pa živimo bolje od primjerice Rumunja i Bugara, koji su u članstvu. Zamislite kako bi živjeli da imamo sposobnu i poštenu vlast? Zašto je potrebno odustati od svoje države, da bi se živjelo bolje?
Zašto bi oni došli živjeti u Hrvatsku?
- Pogledajte primjer Španjolske s 35 milijuna stanovnika, koja ima more i obalu kao i mi. Prije ulaska u Uniju ta je država imala oko 240 tisuća stranaca. Danas ih ima 5,5 milijuna! Prema podacima Eurostata, tamo se uselilo skoro milijun Engleza, pola milijuna Nijemaca i 830 tisuća Rumunja.
Zamislite sada što će se dogoditi jednoj maloj Hrvatskoj, kada se stranci počnu naseljavati? Prema zadnjem popisu stanovništva na svim hrvatskim naseljenim otocima, a imamo ih 47, živi manje od 130 tisuća stanovnika. Prema Lisabonskom ugovoru, doseljavanjem značajnog broja stranaca na neki prostor oni preuzimaju lokalnu vlast na tom području te time stječu i politička prava.
Teškom smo mukom i uz brojne žrtve izašli iz Jugoslavije, gdje je živjelo 22 milijuna ljudi, a sada nas hoće uvući u 'Euroslaviju' od 500 milijuna ljudi, u kojoj ćemo bili opet zajedno sa Srbima, kada oni uđu u EU!
Trebamo li zato reći 'ne' Europskoj uniji i ostati samostalni?
- Hrvatski narod mora očuvati samostalnosti i hrabro početi rješavati svoje probleme.
Kako to možemo učiniti, EU nam je najveće tržište, kompanije iz EU drže velik dio našeg gospodarstva, a banke su nam većinom u stranom vlasništvu?
- Neće biti lako vratiti elemente državnog suvereniteta, od kojih je vlast u zadnjih deset godina tako lako odustala, ali to je još uvijek moguće. Pitanje je da li kapitulirati u potpunosti i predati sve u ruke strancima, našu političku i gospodarsku moć, ili sačuvati još ovo što nam je ostalo i polako se boriti da to ojačamo.
To podsjeća na čovjeka koji svoje probleme rješava skokom kroz prozor. Vi mu kažete' nemoj' a on odvraća da je izgubio posao, da ga je žena napustila i da je u dugovima do grla. Zar ćete mu reći da onda ipak skoči? Situacija je slična danas u Hrvatskoj. Nemojmo odustati od naše države, nemojmo skočiti kroz prozor. To neće odmah riješiti sve naše problema, ali će to biti moguće u budućnosti. Ako izgubimo državu, ako prepustimo sve što imamo drugima, oni će donositi odluke u svom interesu a ne u našem.
Ali zar nije bolje da naše kompanije i banke kupe stranci i njima upravljaju. Pogledajte što se dogodilo u HEP-u, HPB-u i drugdje gdje su 'šefovali' Hrvati?
- Mislite li da korupcija u EU ne postoji? Pogledajte samo Italiju. O Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj da i ne pričamo. Sve te države imaju nesposobne korumpirane političke elite, koje ih uništavaju. Ulazak u EU to ništa nije promijenio.
Pa nisu sve članice EU ostale bez svoje države, zašto mislite da bi se to dogodilo Hrvatima? Mi ćemo i dalje birati sami svoju vlast.
- Mi ćemo imati samo neku provincijalnu, regionalnu vlast, jer će centralna vlast biti u Bruxsellesu. U Lisabonskom ugovoru piše da smo dužni prihvaćati i provoditi njihove odluke. Kao one koje su se nekada donosile u Beogradu, a mi smo imali samo lokalne, republičke ovlasti.
Osim zajedničke vanjske politike, EU sada želi imati i zajedničku gospodarsku politiku. Tako se stvara jedna federalna država, gdje će Hrvatska biti samo i strancima privlačna mala provincija. Već nam sada preuzimaju naša bogatstva, a još nismo u EU. Što će nam se tak dogoditi poslije?
Neka vladajući objave sve što se primjerice tiče europske poljoprivredne politike. Bio sam šokiran kad sam vidio što tamo piše i kako ona funkcionira.
O čemu je riječ?
- To je jedna nevjerojatna muljaža. U EU polaze od toga da se mora osigurati da seljaci zadrže svoj standard života s obzirom na zemlju u kojoj žive. Ako ste vi seljak u bogatijoj zemlji, dobit ćete veće poticaje od onih iz siromašnijih zemalja. U Nizozemskoj je veći životni standard i tamo će ići veći poticaji. U Hrvatskoj su seljaci siromašni i zato će manje dobivati.
E sad, postavlja se pitanje kako će hrvatski seljak konkurirati na zajedničkom europskom tržištu, ako dobije primjerice četiri puta manje poticaje od – primjerice - nizozemskog seljaka?
Uz to stranci će pokupovati i svo naše poljoprivredno zemljište.
Ali za nekretninama nije nastala velika potražnja iako ih od 1.1.2010. građani EU mogu stjecati kao fizičke osobe. Zašto bi se to dogodilo s poljoprivrednim zemljištem?
- Mi ne znamo koliko je nekretnina kupljeno u ovome razdoblju, o tome nema podataka. Sama činjenica da to do sada nije učinjeno ne znači da neće. Logika vam kaže da ako otvorite tržište strancima kojih ima puno više i koji su bogatiji, samo je pitanje vremena kad će oni svojim novcem sve pokupovati.
Poljaci su dobili moratorij od 12 godina, koliko stranci ne smiju kupovati njihovo poljoprivredno zemljište. Mi smo - navodno - dobili 7. Ali što će se dogoditi nakon toga? Tko će nakon toga biti vlasnik zemljišta u Hrvatskoj?
Tu se ne radi o nekim malim farmerima iz primjerice Austrije, već o investicijskim fondovima s milijardama eura, koje ako žele mogu kupiti sve što žele, kada im mi to omogućimo.
Tu leži opasnost gubitka suvereniteta.
Pritom je najveći skandal što o tome ne postoji javna i otvorena rasprava a radi se o sudbonosnom pitanju opstanka ovog naroda.
Ukoliko ne bude otvorne rasprave te zbog toga hrvatski narod ne bude mogao donijeti informiranu i potpunu odluku o ulasku u EU, ja ću prvi na sudu osporiti legitimnost takvoga referenduma, jer se radi o prevari. A to je recept za katastrofu u dolazećim godinama.
Što će se, po vama, dogoditi s našim jezikom i kulturom kada uđemo u EU?
- Oni će nestati. Formalno se kaže da će hrvatski jezik postati jedan od službenih jezika u EU. U praksi će biti potpuno beznačajan.
U svim tijelima EU ima tri službena jezika, engleski, njemački i francuski. Čak se Nijemci i Francuzi žale da su njihovi jezici zapostavljeni,
a gdje će tu biti Hrvatski? Možda ćemo imati službeni jezik, ali neće biti ravnopravan.
Što je onda po vama najbolje rješenje za Hrvatsku?
- U svijetu ima preko 180 zemalja koje nisu članice EU. Hrvatska danas nije članica EU pa ipak živimo bolje od primjerice Rumunja i Bugara koji su u članstvu. Zamislite kako bi živjeli da imamo sposobnu i poštenu vlast? Zašto je potrebno odustati od svoje države da bi se živjelo bolje?
Ali i vlast i opozicija tvrdi da ulazak u Europsku uniju nema alternative?
- To je lažna teza. Hrvatska država nema alternative, a ne ulazak u EU. To je jedini okvir koji nama kao malom narodu može osigurati opstanak na ovome prostoru.
Zamislite da ne uđemo u Europsku uniju, što bi se dogodilo?
Apsolutno ništa! Kažu nam da ako ne uđemo u Uniji, ostati ćemo na Balkanu u 'zagrljaju' Srba. To je apsurd jer će i Srbija kad-tad ući u Uniju i opet ćemo biti u zajedničkoj državi. Nevjerojatno je da takve stvari pričaju čak i ljudi poput admirala Davora Domazeta-Loše koje je vojni strateg. Da pobjegnemo od Srba uskačemo u zajedničku državu s njima. Bili smo već s njima i nije funkcioniralo. I ne samo s njima nego i s Talijanima i Mađarima, koji su nas tlačili u prošlosti. Ali kažu nam 'to neće biti tako, sve će biti u europskom duhu'. Pogledajte kako se u tom 'europskom duhu' tuku po Britaniji.
Ali naša djeca će u EU dobiti pristup najboljim europskim sveučilištima, moći će slobodno putovati, raditi, stjecati znanja....
- Mislite li da će u EU studirati besplatno? Pa i sada mogu u Europu na studije.
Kažu da ćemo moći lakše putovati. Pa ista se stvar može postići međudržavnim ugovorima. Ne mora se radi lakšeg prelaska granica odustati od svoje države.
Mislite li da bi Hrvati na predstojećem referendumu o ulasku u EU mogli reći
'ne'?
- Unatoč pomanjkanju otvorene rasprave i desetgodišnjoj indoktrinaciji, podaci Eurostata kažu da je podrška za ulazak u EU na razini od oko 25 do 30 posto.
Ali zadnje ankete govore o više od 50 posto?
- Pitajte ministra Gorana Jandrokovića koliko je njegovo ministarstvonaručilo tih anketa i koliko je platilo za njih?
Iako nema osnovne demokratske rasprave o tom pitanju, Hrvati instinktivno osjećaju da nešto nije u redu s ovakvim ulaskom u EU.
Možda je to djelomično zato što ne vjeruju političarima, ali ima tu i dosta zdravoga razuma.
Kada bi bilo otvorene rasprave uvjeren sam da referendum ne bi prošao.
Zato je i nema i vladajući to znaju.
Međutim, kad narod shvati što se sve od njega skrivalo, kad shvati da je prevaren, da nije znao u što ulazi, pitam ljude na vlasti, što ćete tada reći svojim građanima?
******
(obrada teksta: A.R.J.)
četvrtak, 19. siječnja 2012.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Nema komentara:
Objavi komentar