Ima li spasa za Europu?

HaKaVe.org/ Ima li spasa za Europu?/ Srijeda, 15. prosinca 2010.

Ima li spasa za Europu? U medijima se može vidjeti da današnja Europa više ne sliči samoj sebi. New York Times ustanovio je u jednom svom prilogu da se san o europskoj monetarnoj uniji pretvorio u noćnu moru. Europska unija predvidjela je ove godine za spas prezaduženih zemalja 750 milijardi eura. Njemački ekonomski stručnjak profesor Klaus Zimmermann drži da će za zemlje koje su u dugovima biti potrebno 1,5 bilijuna eura. Riječ je o Grčkoj, Irskoj, Portugalu, a slijede i druge zemlje poput Italije, Španjolske itd. Ekonomski stručnjak dr. Martin Weiß smatra da financijska kriza u Europi i svijetu nije prevladana nego da tek pravo počinje. Prema njegovu mišljenju kolaps europske privrede nije više moguće spriječiti. Taj kolaps prouzročuju bankari i političari. Neki analitičari primijetili su da Europom kruži bauk - ne komunizma, nego dugova. Države članice EU do sada nisu bile u stanju zaustaviti zaduživanje, pa stručnjaci pitaju kako bi to one mogle činiti ubuduće. To i zbog toga što se politička arhitektura kontinenta iz dana u dan mijenja. Narodna republika Kina čini sve da se popne na čelo svjetske ekonomske sile. Amerika posustaje. U toj novoj situaciji može europski proces sjedinjavanja biti definitivno zaustavljen. U svijetu se mogu pojaviti novi savezi koji bi potisnuli valutu euro, a time i EU. Čelnici najvažnijih država stalno održavaju konferencije i rado se slikaju za novinare. Na slikama su toliko nasmijani kao da se ništa ne događa. Na tim skupnim slikama neizbježna su jedna dama, njemačka kancelarica Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Kad su ministri financija europskih zemalja nakon mnogih sastanaka zaključili da će se Irskoj pomoći s 85 milijardi eura, to je ministre financija i vlade toliko oduševilo da su pomislili da će uslijediti smirenje. No već drugog dana euro je u odnosu na dolar doživio novi pad. Sad se svi pitaju kako dugo će ministri financija i vlade europskih zemalja trpjeti takve situacije. Već ih je ove godine bilo jako mnogo, a počele su s Grčkom. Ljudi u Europi teško mogu razumjeti zašto države nemaju novaca i tko je za to kriv. Države su se zaduživale i prije no što su postajale članice EU, pa nije bilo takvih međunarodnih kriza. Zašto? Čini se prosto zato što su se takve zadužene države morale same brinuti za otplatu dugova. Danas pak tu ulogu preuzima EU, odnosno poglavito «bogate» zemlje EU kao što su Njemačka i Francuska. No, kako i u Njemačkoj i u Francuskoj ponestaje novca za najobičnije stvari kao što su kultura, zdravstvo, mirovine, obični ljudi se pitaju dokle će to trajati i što su oni skrivili da moraju otplaćivati dugove jednoj Grčkoj, jednom Portugalu, jednoj Irskoj, a sutra i drugim zemljama. Doduše zemlje koje su dobile veliku pomoć moraju svoj budžet staviti pod kontrolu EU. Tako je Grčka od siječnja 2010. izgubila svoju budžetsku i financijsku samostalnost nakon što je primila 110 milijardi eura pomoći. To ipak nije nikakva utjeha, jer ako pod krovom EU države gube svoju samostalnost, što će se sada dogoditi i s Irskom, dugoročno ne može biti jamstvo za opstanak EU, ako rubne države dospijevaju u tako veliku ovisnost od «bogatih». Sve je počelo 1991., kada je ugovorom iz Maastrichta donijeta odluka o uvođenju privredne i monetarne unije u Europi. U drugom dijelu ugovora iz Maastrichta zaključena je politička unija. To je bila želja Savezne Republike Njemačke. Tada je njemački savezni kancelar Helmuth Kohl tvrdio da se Gospodarska unija može održati samo onda ako se ona može oslanjati na političku uniju. Međutim, dok je monetarna unija brzo uspostavljena uvođenjem zajedničke valute euro, politička integracija Europe jedva se makla s mrtve točke. Euro je na početku svog postojanja bio uspješan model u EU, ali otkada su neke zemlje poput Irske doživjele financijski slom, koji jedva razumiju ekonomski stručnjaci, za zemlje poput Njemačke iz dana u dan stižu nove teškoće. Njemačka će morati plaćati visoke cijene ako želi da monetarna unija opstane. To su cijene – kažu danas stručnjaci – za one političke propuste i pogrješke prošlosti koje su prouzročile njemačke vlade nakon pada Berlinskog zida. Danas i najtrezniji ljudi u Njemačkoj ne mogu više isključiti ono najgore: uništenje eura. Ugledni njemački tjednik Der Spiegel (6. prosinca 10.) svoj je veliki članak o gospodarskoj situaciji EU posljednjih 20 godina naslovio ovim riječima: «Europa gori!» «Kriza će se rasplamsavati cijelom periferijom eura i onda pogoditi samo središte«. Izjavio je Joachim Fels, šef Investmentbank Morgan Stanley. Zaduživanje se ne će zaustaviti. Thomas Mayer, jedan od šefova Deutsche Bank, naglasio je da Grčkoj u godini 2013. prijeti stanje dugova u visini od 160 posto BDP-a. Stjepan Šulek Hrvatsko slovo