Dnevno.hr/Dražen
Boroš: UDBAŠ U DIPLOMACIJI:
Bandićev bratić osamdesetih ‘obrađivao’ ekstremnu hrvatsku emigraciju a onda
postao hrvatski veleposlanik!/ 27. Travanj 2015
UDBAŠ
U DIPLOMACIJI: Bandićev bratić osamdesetih ‘obrađivao’ ekstremnu hrvatsku emigraciju a
onda postao hrvatski veleposlanik!
Ivan Bandić uopće nije skrivao da
je radio za jugoslavensku Udbu. Ali on u tome
nije vidio nikakvo zlo. Pa bio je mlad i samo je htio raditi i riješiti
stambeno pitanje. Ako je pri tome nekog optužio da je bio nositelj
neprijateljske djelatnosti protiv SFRJ, to je samo išlo u rok službe.
(Slijedi oštar komentar Ante
Rokova Jadrijevića: Eto zašto već
25 godina još nismo imali “Lustraciju” !!)
Nepresušna je plejada
hrvatskih veleposlanika i diplomata koji su nas zadnjih dvadesetak godina
sramotili po svijetu. Alkohol, droga, tučnjave, kocka, pronevjera novca,
seksualni skandali … Popisu grijeha
hrvatskih diplomatskih predstavnika u svijetu treba dodati i ljude sumnjive
udbaške prošlosti, šarlatane koji ne znaju strane jezike, provokatore i
siledžije.
Dovoljno se prisjetiti
šverca droge u SAD-u, orgija hrvatskog diplomata u Rimu, švercanja alkohola
hrvatskog veleposlanika u Libiji, veleposlanika u Washingtonu koji je u podrumu
veleposlanstva proizvodio i buteljirao vina i potom ih dijelio gostima. Ili generalnog
konzula u Kanadi koji je uhvaćen mrtav pijan za volanom, ili veleposlanika u
SAD-u koji je pronevjerio milijun dolara na službenoj kartici itd…, itd…
Hrvatska vanjska
politika se u zadnjih 15-ak godina kontinuirano srozavala i danas je dosegnula
razinu kada se više jednostavno ne može smatrati vanjskom politikom moderne i
suverene države.
Glavni razlog je rastakanje sustava službe vanjskih poslova
koje su provele političke elite i svi
njihovi ustavni kreatori od 2000. do danas.
Dakle, Ministarstvo vanjskih poslova doslovce su
preplavili tzv. “diplomati-uhljebi”, te ostaci jugoslavenskog diplomatskog
kadra, koji danas čini
više od 10 posto ukupnog broja veleposlanika i generalnih konzula Republike
Hrvatske.
Mesić
napunio diplomaciju udbaškim kadrovima
Uz njih, hrvatsku je
diplomaciju početkom 2000-tih godina Stipe Mesić uz pomoć Bude Lončara popunio i starim
udbaškim kadrovima.
Jedan od njih već desetljeće i pol mirno šuti i ide s jedne
funkcije na drugu.
Radi se o Ivanu
Bandiću, nekadašnjem veleposlaniku RH u Mađarskoj i bratiću zagrebačkog
gradonačelnika Milana Bandića. On
je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina radio u ‘Službi državne
bezbednosti’ u Mostaru na obradi hrvatske emigracije koja živi u Americi. To
potvrđuju i dokumenti, ali i živi svjedoci iz Hercegovine koji nam tvrde kako
je on zapravo radio u odjelu za likvidaciju “ekstremnih” Hrvata emigranata.
On to štoviše uopće ne negira, nego se
svojevremeno branio kako je kao mladi pravnik s diplomom mostarskog fakulteta htio
pod svaku cijenu posao pa je tako ‘slučajno’ doznao kako “služba” traži djelatnike,
prijavio se i 1988. godine dobio posao u ni manje ni više nego tamo gdje je
trebala itekakva provjera i podobnost – u Službi državne bezbjednosti,
gdje je radio na odjelu za emigraciju, tzv. sektor – SAD.
– Brat mi je radio kao vozač u policiji, te mi je rekao kako
u SDB-u traže mlade ljude. U to vrijeme nije mi bilo važno gdje radim, bio sam
mlad, te sam tražio posao, koji će mi omogućiti da svojoj obitelji osiguram stambeno
pitanje, prisjetio se Ivan Bandić –
bratić zagrebačkog gradonačelnika.
Dobio je i posao i stan, a tvrdio je kako mu je zadatak bio
“obraditi” 30-ak hrvatskih emigranata u SAD-u. Zanimljivo na jednom popisu sumnjivih emigranata bio je otac Milana Bandića,
dakle njegov stric koji je navodno 1953. sudjelovao na antijugoslavenskim
manifestacijama.
Krajem 1990.
godine Ivana Bandića je tadašnji ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman pozvao da radi
za njega.
Tada započinje njegova karijera u hrvatskim obavještajnim
službama, a kao operativac radio je na slučajevima međunarodnih zločina i
terorizma.
Za vrijeme raspada
HDZ-a i previranja u obavještajnim službama dobio je nogu iz službe, al i pod
svoje ga je odmah primio - a tko drugi nego Stjepan Mesić koji ga je prvo
posalo za savjetnika u hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu, a onda 2002. u Pečuh
za generalnog konzula u Republici Mađarskoj, da bi 2007. postao i veleposlanik
RH u Budimpešti.
Danas je konzul u Tuzli.
Svjedoci koji su
nam se javili iz Posušja tvrde kako je mlađahni Ivan kao “operativni radnik”
SDB-a Mostar krajem osamdesetih optuživao hrvatske emigrante da su ni manje ni
više nego “nosioci neprijateljske djelatnosti protiv SFRJ.”
Konkretnije, Ivan
Bandić je zvao na razgovore članove bliže obitelji i prijatelje kako bi saznao
što njihovi rodjaci rade u Americi, čime se bave, odnosno rade li protiv
Jugoslavije. U dokumentima s
kojima raspolažu navode se i imena ljudi koje je on “obrađivao”.
Barem zna engleski bolje od SDP-ove Ingrid (A.M.)
Kako je udbaš
završio u diplomaciji nije jasno, no o kakvom se zapravo kadru i stručnjaku
radi možda najbolje potvrđuje njegov govor na engleskom koji je teškom mukom
“pročitao” na World Peace Summitu 2009.godine.
Osim toga za sebe
je tvrdio da je za razliku od bratića, “želio ostati politički bezbojan”. Kako
se tako “bezbojan” popeo od službenika jugoslavenskog udbaša do hrvatskog
veleposlanika nije jasno ni njegovoj današnjoj šefici koja ga je naslijedila, ali je uz njegovo ime stajala opaska –
Ne dirati.
Kako nije više bio kadar da bi bio veleposlanik ni
u Albaniji, gdje je službovao godinu dana, ministrica Vesna Pusić ga je
postavila za konzula u Tuzli.
A gdje će
završiti – samo nebo zna.
Dnevno.hr
* * * * * *
Komentar Ante Rokova Jadrijevića:
Eto
zašto već 25 godina još nismo imali “Lustraciju” !!
Upravo ovdje nalazimo nekoliko važnih odgovora na
to pitanje!
Prvo, da je Miroslav Tuđman –
citiram - Krajem 1990. godine Ivana
Bandića - kao tadašnji ravnatelj HIS-a, pozvao da radi za njega !
Valja se prisjetiti da je tada u Tuđmanovom HIS-u
radio i Josip Perković! Pa ipak njemački sud u Minhenu još nije pozvao kao
svjedoke ni Ivana Bandića, a ni Miroslava Tuđmana, da svjedoče u sudskom
postupku protiv Udbinog zločinca Josipa Perkovića!??
Nije li to višestruko čudno?
Znači li to da je i Miroslav Tuđman – danas – pod
moćnom zaštitom Manolićeve i Mesićeve UDBe ?!
Drugo, da je udbaša Ivana Bandića
– citiram - pod svoje odmah primio - a tko
drugi nego Stjepan Mesić koji ga je prvo posalo za savjetnika u
hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu, a onda 2002. u Pečuh za generalnog konzula
u Republici Mađarskoj.
U međuvremenu je naš bivši Ciganin – Predsjednik
“umirovljen” i to kao još živi udbaški faraon, sa svim svojim faraonskim
mogućnostima, pa čak i “ovlastima” (napr. mjesečni čaj s Putinom u Moskvi (!!),
umjesto da je “uškopljen” (!!) i
premješten na njihov čarobni udbaški sunčani otok – na Goli otok – i to također
doživotno !!
Treće, citiram -da
bi udbaš Ivan Bandić 2007. postao i veleposlanik RH u Budimpešti. A to je
bilo u vrijeme vladavine onog pokvarenog premijera-hohštaplera Ivice Sanadera (za
koga se također – u međuvremenu – pisalo da je i on bio vanjski suradnik UDBE
!!).
Četvrto, vrijeme je spomenuti i SVEMOĆNOG
zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji se OSILIO do krajnjih granica
i kome nitko, pa ni
iznimno pošteni predsjednik zagrebačkog Županijskog suda gosp. Ivan Turudić više ne može ništa (jer ga štiti Vrhovni
sud Hrvatske, koji je također prepun starih udbaša, a takav je sve više i naš
Ustavni sud (kome upravo ovih dana stižu
nove udbaške prinove, kao Mladen Bajić i ...), koji donosi sve blesavije i
stoga nerazumljive odluke-presude, koje samo stari udbaši mogu razumjeti !!).
Dakle, sada je mnogo lakše razumjeti
NEDODIRLJIVOST od strane zakona vječnog zagrebačkog gradonačelnika Milana
Bandića. On je skoro jednako nedodirljiv kao i naš bivši Ciganin-predsjednik
Stipe, odnosno STEVAN Mesić!
Tko će konačno danas presjeći taj Gordijev čvor
UDB-ine svemoći u Hrvatskoj?!!
Ima li u današnjoj hrvatskoj Novoj Političkoj
Klasi (NPK) takvoga junaka ili heroine ?
Ante Rokov
Jadrijević, dipl. ing., publicist i blogger, Brtonigla,
Istra, Hrvatska,
(hrvatski socijal-radikal)
