Amac-Hrvati.com/Spectator: “Cestom zlatnog teleta“22. veljače 2010.
Komentar: Ante Rokov Jadrijević
"Ideja moja, benzin vaš!" - iliti Ostap-benderizam u Hrvatskoj danas...
.... to jest provizionizam kao nova "ideologija", kojoj je začetnik bio Slavko Linić, inž. Damir Vrhovnik i Ivica Račan!
Zapravo, ja griješim, i to priznajem, jer je kriminogenitor provizionizma u Hrvatskoj bio jedan ministar u Gregurićevoj Vladi koga su svi zvali "Mister 12 posto", a koji je već nekoliko godina prof.dr. Ekonomskog fakultetu u Zagrebu. Poznat i po tome što je bio najbliži savjetnik "našem" opskurnom Ciganinu-Predsjedniku!
Dakle, ja sam o tome pisao još 2003. (što ni najmanje ne umanjuje lucidno, odnosno genijalno pisanje našeg gosp. Spectatora!), a naslov je bio: "Kako je mali Ivica revidirao komunizam u provizionizam"...itd.(16.11.2003.). Očito ću to morati ponovo objaviti na svojim blogovima!
Znači, još jednom bravo gosp. Specatator!
A Vi gosp. "Daki" ne pravite se toliko pametni i ne "špotajte" našeg Spectatora! Vratite se među svoje salonske mudrijaše na Vašem HaKaVe-u!
Ante Rokov Jadrijević,dipl. ing.
* * * * * *
U prilogu pročitajte spomenuti stari članak iz 2003.g "Kako je mali Ivica revidirao komunizam u provizionizam", u kojem je isti model „provizionizma pokušao podvaliti iJure Radićev prijatelj Rade Čačić! Dakle, sve se mijenja, a stare komunjare ostaju iste!
* * * * * *
Žanton Žanko, Pula16. 11. 2003.g.
Uredništvu «Fokusa»
KAKO JE MALI IVICA REVIDIRAO
KOMUNIZAM U PROVIZIONIZAM
Ovih je dana Račanov ministar gospodarstva dr. Ljubo Jurčić najavio još jednu državnu injekciju Račanovom i Vrhovnikovom brodogradilištu «Viktor Lenac», u iznosu od 12 milijuna dolara. Tko će kome, ako neće svoj svome! Ništa nije rekao kamo je uteklo dosadašnjih 68 milijuna dolara, koje je Račanova Vlada dala svojem glavnom pajdašu u protekle tri i pol godine. Tobože se sve vrti oko nekakve američke starudije zvane «novi dok», koja je drsko i bezobrazno usidrena ispred brodogradilišta «Viktor Lenac», dakle u teritorijalnim vodama općine Kostrena.
Nešto upućeniji ljudi u Rijeci kažu da je dosadašnja «pomoć» brodogradilištu «Viktor Lenac» utekla u jednu malu udbomafijašku banku u Sloveniji, osnovanu kapitalom jedne bivše udbomafijaške banke u Austriji, gdje je bivšoj udbomafiji već postalo «prevruće» koliko-toliko legalno poslovati.
Slovenija je očito postala glavna operativna baza tajnih Račanovih i Linićevih operacija u Rijeci i Hrvatskoj. Još se nezna koliku je i kakvu proviziju Račan dobio od Drnovšeka i drugova za onaj svoj paraf u Piranskom zalivu, kao uostalom i za propali projekt prodaje «Sunčanog Hvara» Slovencima. No, jedno je očito: Račan se od komunizma okrenuo provizionizmu!
.
Isto onako kako mu je Damir Vrhovnik financirao stranku SKH-SDP nakon izgubljenih izbora 1990.g., pa sve do njegovog povratka na vlast 2000.-te godine (i za to na kraju dobio zamašnu proviziju od 68 milijuna dolara za svoj privatni «Viktor Lenac»), sada će na Račanovom odlasku dobiti još i dodatak od novih 12 milijuna dolara (a da otpisane dugove «Lenca» iz doba rušenja Berlinskog zida i ne spominjemo!), tako će mu Damir Vrhovnik ubuduće vraćati «posuđeni» novac u nastupajućim godinama novog i mukotrpnog životarenja i održanja stranke u opoziciji Sanaderovoj vlasti desnog centra i državotvorne hrvatske desnice.
Dakle, od komunizma do provizionizma, mali je Ivica prešao rekordno kratak put.Međutim, taj je put još brže prošla Savkina tobože «hrvatska» i tobože «narodna», a ustvari masonska stranka HNS. Njen drugi po redu vođa je bio poznati veliki hrvatski provizionist Rade Čačić, čije su «provizije» već tada, prije deset godina, graničile s kriminalom. I danas je Rade neumoran i nezasitan: hoće mu se na račun novih hrvatskih dugova «maznuti» nove goleme provizije u Bosni i Hercegovini, za gradnju koridorne autoceste od Šamca do Ploča(provizije preko 300 milijuna dolara!), a pokazuje čvrstu namjeru da slične provizije «mazne» i za gradnju tzv. «Jadransko-Jonske autoceste» kroz (danas) crnogorsko primorje, pa čak i kroz Albaniju – naravno sve na račun hrvatskog naroda, koji bi to drugima financirao svojim novim zaduživanjima i beskonačnim kamatama kod «Zelene lihvarske internacionale» u Londonu i New Yorku!
Srećom, sve to neće tako lako proći kod trećeg najvećeg provizionista u Hrvatskoj – Zlatka Tomčića i njegove udbo-seljačke nomenklature u Zagrebu, Varaždinu i njegovom Križevačkom pašaluku! Ne da se tako lako Zlatko-paša Tomčić i njegovi pašenozi, sve same stare udbaške badže! I oni hoće lavovski dio tih silnih provizija koje kolaju Račanovom Vladom «Koalicije narodnih izdajnika»! Uostalom, zašto bi HSS bio prikraćen u odnosu na Pusićkin HNS?! Zašto bi samo Rade Čačić i Vesna Pusić za sebe i svoju masonsku stranku maznuli tolike stotine milijuna dolara, a da Tomčić i bivše badže ostanu kratkih rukava?!
A upravo je jučer ministar Rade Čačić, bez odgovarajuće uporabne dozvole, pustio u promet dionicu autoceste Zagreb-Goričan, na potezu Novi Marof – Varaždin i tako pobrao predizborno vrhnje u zadnjim metrima predizborne trke. Mora da Račan i Tomčić sada od muke bijesno škripe zubima! Kakva podla prijevara i podvala njihovog koalicijskog partnera, drskog i bezskrupuloznog Radeta Čačića!
Tako je to u prljavom političkom društvu: umjesto komunističkog sna o direktnoj i narodnoj demokraciji, podvalili su nam svoju posredničku, odnosno provizijsku demokraciju – demokraciju od recimo 15 posto! Možda i preko 20 posto?! Tko to? Slavko Linić, Damir Vrhovnik, Rade Čačić, Mara (pšenična) Lucić, Goran Štrok, a iza njih Ivica Račan, Vesna Pusić i Zlatko Tomčić.
Samo naprijed Čačiću i Račane, naprijed u nove provizije! Trebat će Vam za povratak na vlast kroz četiri ili osam godina – a možda i prije! Naime, ako gosp.Šeks ne ispuni svoje današnje predizborno obećanje da će Vas sve,poslije pobjede HDZ-a i hrvatske državotvorne koalicije,sustići teška i čvrsta ruka hrvatske narodne pravde.
Bojim se da neće, jer se on i Sanader unaprijed odriču revanšizma prema onima koji su nam se u protekle tri i pol godine teško i podmuklo revanširali! Stoga gosp. Šeks ponovite nam to isto, ali odlučnije i jasnije! Hoćemo baš to čuti, da bismo točno znali za koga i za što ćemo glasati!
AMAC-Hrvati.com/HRT: NATO usmrtio 21 civila22. febr/veljače 2010.
NATO je antikristovska vojska!
Međunarodne snage NATO-a usmrtile su najmanje 21 civila u zračnom bombardiranju u središnjem dijelu Afganistana. Iako su bili uvjereni da ciljaju talibane, među poginulima su žene i djeca, izjavio je glasnogovornik afganistanskog ministarstva unutarnjih poslova. Ranjeno je još 14 ljudi. NATO je priznao da su žene i djeca bila na mjestu bombardiranja i obećao istragu, glavni zapovjednik već izrazio veliku žalost zbog gubitka nevinih života.
Meta ISAF-ovih zrakoplova bila je skupina osoba za koju se sumnjalo da se radi o pobunjenicima koji bi napali postrojbu afganistanskih snaga i ISAF-a. Kad su zajedničke snage stigle na lice mjesta i otkrile žene i djecu, ranjene su prebacile u medicinske centre, nastavlja se u priopćenju NATO-a. ISAF je naredio hitnu istragu
(HRT)
Comments (4)
22-02-2010 12:12
NATO je antikristovska vojska!
Judeomasonerija u slučajevima kad im se države ne pokore mirnim putem, točnije opsjenom zvanom demokracija, koriste NATO za ostvarivanje svojih ciljeva, odnosno Novog svjetskog poretka!
Tada NATO pod lažnim izgovorom da uvodi demokraciju primjenjuje najgrublju silu, a nevine žrtve naziva kolateralnim, što je licemjerstvo najgore vrste!
Današnja Hrvatska vojska se sve više svodi na manju postrojbu NATO-ovih okupacijskih snaga u Iraku, Afganistanu, a sutra već u Iranu,
tako da ulazak u NATO nije nikakav uspjeh za hrvatsku politiku kako nas uvjeravaju naše prodane sluge, nego velika tragedija za Hrvatsku, koja se je time svrstala na Antikristovu stranu, jer je NATO antikristovska vojska!!!
Registered
Vedran
22-02-2010 12:30
Istraga
Možda su talibani koristili civile kao živi zid, kao što su to srbi u hrvatskoj za vrijeme cijelog domovinskog rata radili?
Registered
Ante Kovač
23-02-2010 01:30
Bravo gosp. Vedrane !!
A bravo i za naše AMAC-Hrvate!
Konačno se iznova rađa borbeni hrvatski duh (po našem DUHU SVETOM !), i ponovo se stvara "Anđeoska vojska nebeska", koja će zapriječiti put vladavini svjetske Sotonerije i njenih NOVIH GOSPODARA SVIJETA !
Ante Rokov Jadrijević
Semper Paratus Croatiae (com)
Registered
23-02-2010 09:11
NATO je antikristovska vojska! (2)
Slažem se Vedrane. Dodao bih još da je naša vojska već pretvorena u jednu NATO brigadu.
16 000 vojnika nije dovoljno da drže liniju na bilo kojoj granici R. Hrvatske. Ali ih je dovoljno da ginu za potrebe NATO-a, tamo gdje ih se transportira.
A što će tek biti kada ostari generacija koja je prošla obaveznu vojnu obuku?
Našoj, nekad ponosnoj pobjedničkoj vojsci izvađeni su zubi. U čijem je interesu da nam je vojska krezava? Pitanje je retoričko.
...Josipović. Dakle, "oficiruša", "histeruša" i njen novi "oficirčić" - to je ono što nas čeka slijedećih pet godina........
* * * * * *
Prošireni Komentar: Ante Rokov Jadrijević
Stojadnica Zrinka („Vrapče“) i njen Stojadin Josipović
Dakle, jedna "oficiruša", "histeruša" i njen novi "oficirčić" - to je ono što nas čeka slijedećih pet godina.
Lijepo li se društvo opet skuplja na našem Pantovščaku? Znači, Zrinka Vrabec-Mojzeš sa zloglasne "Stojedinice", opsukurni Aleksandar - Saša Perković, sin krvavog Josipa Perkovića, kojeg već godinama traži njemačka policija zbog ubojstva Hrvata Stjepana Đurekovića u Muenchenu 1973.g., Joško Paro, agent engleske tajne službe MI5, vječiti Siniša Tatalović, super-podobni Srbin, a tu je negdje i onaj Udbo-katolik iz Buenos Airesa Carlos Pilsel.
No, ne klonimo duhom! Ima nade! Uskoro dolazi Smak svijeta, kad će ustati i mrtvi i živi, jer: "strašni su ratnici pod zemljom. Rezerva snage ako mrtvi klonu" (Miljković).
A i Vi dragi naš Crocop...Ne treba nama naša UDBA, nego nama treba naša OHRANA!
Tako se zove i moj drugi blog, koji mi služi za borbu protiv Pete kolone: ORJUNE, Udbe, Udbomafije, judeomasonerije i Udbofašizma! Dakle, „i protiv crvenih i protiv zelenih i protiv žutih vragova" - što su originalno Tuđmanove riječi!
A kratica OHRANA se može čitati i ovako: "Organizacija hrvatskih nacionalista"! Zašto bi samo srpski i židovski nacionalizam bio zdrav, poželjan, pouzdan, vodeći, rukovodeći, komandujući i državotvoran, kako je to bilo u obe krvave Jugoslavije?!!
Koristim ovu priliku da iz gornjeg teksta izdvojim ovaj citat:"Danas je jedino Židovima i ljevičarima dopušteno imati nečistu prošlost prije nego se počnu baviti politikom; prvima su bivši teroristi najviši političari a drugima je sve oprošteno unaprijed, bez obzira o čemu se radilo".
Znači, čestitam autoru gornjeg teksta i pridružujem mu se - evo i ovako:
HKV: Predložene ustavne promjene dovest će do ograničenja suvereniteta Hrvatske
Zagreb, 15. veljače 2010. - Predložene ustavne promjene dovest će do ograničenja suvereniteta Republike Hrvatske, jačanja prava nacionalnih manjina, a postoji i realna opasnost da se omogući realizacija projekta "zapadnog Balkana", zaključeno je na večerašnjoj tribini koju je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće (HKV).
Istaknuto je da bi se o tako važnim promjenama, koje su od općenacionalnog interesa, morala provesti široka javna rasprava, a ne da se, kako je procijenjeno, promjene Ustava dogovaraju u uskom krugu političara, atmosferi sitne trgovine i ucjene, daleko od očiju javnosti.
Pred stotinjak nazočnih na tribini su o spomenutim pitanjima izlagali ugledni pravnici Milan Vuković, Željko Horvatić i Lujo Medvidović, predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec te novinar Mate Kovačević.
Najavljenom uvođenju dvostrukog prava glasa za pripadnike nacionalnih manjina usprotivio se ustavni sudac u mirovini Milan Vuković.
Omogućavanje glasovanja i na manjinskoj i na općoj listi moglo bi dovesti do jačanja utjecaja nacionalnih manjina koje su u nedavnoj povijesti sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku te ponovnog oživljavanja imperijalističkih zahtjeva na štetu Hrvata, upozorio je.
Biračko pravo mora biti definirano kao opće i jednako za sve građane, istaknuo je Vuković te podsjetio da je model dvostrukog prava glasa za neke kategorije birača dosad nezabilježen na europskom tlu.
O predloženim promjenama članka 141 Ustava RH koji propisuje zabranu udruživanja Hrvatske u balkanske ili južnoslavenske državne zajednice, govorio je umirovljeni profesor Pravnog fakulteta Željko Horvatić, upozorivši da je to put ka realizaciji projekta "zapadnog Balkana".
Pozvao je i na izniman oprez u prilagođavanju hrvatskog zakonodavstva europskom, jer Europska unija "stalno reducira suverenost svojih članica i pristupnih zemalja, a kriteriji se razlikuju od slučaja do slučaja".
Stoga je upozorio da bi o tako važnom pitanju, kao što je ulazak Hrvatske u Europsku uniju, hrvatski narod morao odlučiti na referendumu većinom svih upisanih, a ne izašlih birača, kako se predlaže.
Na skupu je posebno kritizirana "tajnost" u kojoj se, kako je rečeno, donose ovako važne ustavne promjene, daleko od očiju javnosti.
Takav je slučaj nezabilježen u demokratskoj Hrvatskoj, a riječ je o prvorazrednom događaju koji bitno može utjecati na budućnost hrvatske države, zaključili su sudionici.
Kažu da grom ne udara dva puta u isto mjesto, ali evo kod nas je upravo udario i treći put.
Treće imenovanje za redom Mladena Bajića za glavnog državnog odvjetnika meni osobno ima samo jednu poruku: ništa se kod nas u Hrvatskoj neće promijeniti, a svatko tko se nada da hoće, najbolje da se što prije riješi iluzija.
Bajić je odradio dva uzastopna mandata, a što se za to vrijeme dogadjalo u Hrvatskoj?
Pa tek posljednjih mjeseci čitamo o nekim korupcijskim aferama u koje su „umočeni“ moćnici, a koje su se dogadjale prije, neke čak i za vrijeme Bajićevog prvog mandata. Što je Bajić radio za to vrijeme, bio na produženom višegodišnjem ljetovanju?
Doista me zanima, od kuda takvo povjerenje u čovjeka koji godinama nije otkrio nijednu veću aferu, a onda posljednjih mjeseci odjednom otkriva njih hrpu. Ali koju hrpu?
Ako uzmemo u obzir da je za vrijeme Bajićevih mandata hrpa ljudi bila nedodirljiva, sudeći po onome što je DORH poduzimao, na temelju čega bi trebali vjerovati da nedodirljivih neće biti i dalje?
Suludo je da država koja naprosto grca u korupcijskim i inim aferama, gdje se nepotizam i nepoštenje uzimaju kao nešto normalno, na mjesto glavnog državnog odvjetnika postavi ponovno čovjeka koji je već dva puta imao šansu da tome stane na kraj, ali ju je jednostavno propustio.
Teze koje se mogu pročitati po raznoraznim medijima, kako Bajić nije mogao obavljati dobro svoj posao jer je imao vezane ruke, za mene nisu nikakvo opravdanje. Moralan čovjek, na tako odgovornom mjestu, dao bi ostavku uz javno obrazloženje gradjanima kako mu se ne dopušta da radi svoj posao.
Osim toga, ako netko dopusti da mu jednom vežu ruke, zašto to ne bi dopustio drugi, peti ili deseti put?
Ali postoji ipak jedna stvar koja se Bajiću mora priznati, kako bi ne bi ispalo da nije baš ništa radio. Za vrijeme njegovih mandata, podignuta je hrpa optužnica protiv hrvatskih branitelja od kojih je dosta njih rezultiralo zatvorom za naše ljude, a za ostale ni malo ne sumnjam da budu.
Pa tako, ako ste lopov, ako podmićujete ili primate mito, ako ste zaposleni na visokim funkcijma preko raznih veza i vezica, vjerujem da ćete i dalje mirno spavati, pod uvjetom da se niste zamjerili onima na vrhu.
Takodjer, ukoliko ste kao partizan ubijali civile, žene i djecu, mirno spavajte. Prijave protiv vas već godinama griju dno ladica DORH-a, pa su male šanse da će se stvari popraviti time što je po treći put na čelo tog istog DORH-a izabrana ista osoba.
Četnici takodjer ne moraju brinuti, njih se obično pušta da se brane sa slobode pa mirno odšetaju u majčicu Srbiju.
No, ako ste hrvatski branitelj, nemojte smetnuti s uma da nikako još nisu obavljene sve optužnice za hrvatske branitelje, a sudeći po ažurnosti DORH-a sa Bajićem na čelu, kada su branitelji u pitanju, svako malo će nas iznenaditi po koja.
I ovaj tekst je ponovo aktualan. Vrhovni sud mi ni nakon više od tri godine nije odgovorio na moju Pritužbu zbog pristranosti predsjednika Županijskog suda u Puli, dr.sci. Alda Radolovića, njegovog neurednog obnašanja sudačke dužnosti, i namjernog odugovlačenja sudskog postupka. To govori dovoljno o balkanskoj zaostalosti i zadrtosti našeg Vrhovnog suda, kao i njegovim novim prinovama....
S druge strane, ovaj tekst govori i Đaniju Bažonu iz Labina, koji se prije dva dana objesio u svojoj garaži u Labinu. I njegov slučaj je spadao u nadležnost dr. sc. Alda Radolovića, pa iako ima neke sličnosti, njegov je slučaj rješavan prilično benevolentno, dočim....., well, ja sam ipak bio Radolovićev omrznuti „furešt“!
I tako je Đani Bažon (ovdje unutra je dio njegovog sudskog dossier-a!) bio oslobođen svih optužbi za privredni kriminal i financijske malverzacije (zajedno s Đurom Burekom), te nakon toga postao podpredsjednik uprave Udbaškog „Glasa Istre“! Koji je sada pred bankrotom!
A ja sam i dalje prvi na „Crnoj listi“ udbaškog „Glasa Istre“.
Ostalo zaključite sami.
Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing.
* * * * * *
A.R.J.16. svibanj 2009.
SUDE MI - u korumpiranom hrvatskom „KRIVOSUĐU“ - 5.dio
Da u našem hrvatskom „KRIVOSUĐU“ i dalje vlada zadrti balkanski mentalitet, neka posluži i ovaj moj primjer - moje Pritužbe Vrhovnom sudu R.H. protiv (sada već bivšeg) predsjednika Županijskog suda u Puli, Alda Radolovića, na koju ni poslije 28 mjeseci nisam od Vrhovnog suda dobio ama baš nikakav odgovor. To mi se nikad prije, za vrijeme ministrice Vesne Škare-Ožbolt, nije dogodilo! Ona mi je najurednije četiri puta odgovorila - na četiri moje žalbe, a tri su bile uperene i protiv Alda Radolovića! Ona je i od njega tražila propisno očitovanje, ali je on uvijek davao samo birokratski nemušte odgovore. Očito se AldoRadolović zbog nečega osjećao nadmoćnim ministrici Vesni Škare-Ožbolt! A to bi mogla biti samo UDBOMAFIJA !! A Aldo Radolović je u međuvremenu za nagradu postao sudac Ustavnog suda R.H. ! Čik pogodite tko ga je „instalirao“ na sam vrh naše sudbene vlasti i to u statusu podpredsjednika Ustavnog suda.
O, sancta simplicitas !
Stoga ja, sada i ovdje, preporučujem gosp. Branka Hrvatina za predsjednika Vrhovnog suda Turske! Tamo on spada, a ne ovdje, u kršćansko predziđe Europe. Kako ćemo inače s takvima ući u EU?
Uostalom, zar nije čudno da čelnik našeg najgoreg i najkorumpiranijeg sektora u društvu upravlja i ovim izborima (uz mogućnost novih manipulacija!!), premda sam ja osobno na tu istu anomaliju upozorio i prije dvije godine (objavljeno na portalu AMAC-Hrvati), kada je isti gosp. Branko Hrvatin upravljao i posljednjim parlamentarnim izborima?! A i onda su, kao i ovaj put, spiskovi birača bili krajnje sumnjivi i totalno nesređeni?!
Je li opet po srijedi samo slučajnost, ili .... ili ....
* * * * *
Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing.Komu Treba: Ministrici pravosuđa R.H.
52 474 Brtonigla, Kovri 25gospođi Ani Lovrin
10. siječanj 2007.g.
Predmet:Pritužba zbog pristranosti predsjednika Županijskog suda u Puli,
dr.sci. Alda Radolovića, njegovog neurednog obnašanja sudačke dužnosti,
i namjernog odugovlačenja sudskog postupka.
PREDSJEDNIKU VRHOVNOG SUDA R.H.
gosp. Branku Hrvatinu
Poštovani!
Obraćam se Vašem cijenjenom naslovu s ovom Pritužbom na rad i čudnu pristranost predsjednika Županijskog suda u Puli, dr. sci. Alda Radolovića, koji me već više od dvije godine maltretira svojim neurednim obnašanjem svoje sudačke dužnosti i svojom očitom pristranošću, kako na svojoj pravnoj, tako sada čak i na mojoj nacionalnoj osnovi. Ito staga što sam deklarirani Hrvat i poznati publicist, najžešći protivnik njegovog IDS-a, još od 19. siječnja 1990 g., s osnivačke tribine IDS-a u Galižani kod Pule, na kojoj sam itekako zapaženo prisustvovao i održao svoj govor! Dakle, ja nisam njegov «Istrijan» i to ne namjeravam ikad postati! A to je kod njega, očito,neoprostiv «hendikep»!
Dakle, dana 05. siječnja 2007.g. konačno sam, nakon dvije i pol godine čekanja, primio njegovo drugostupanjsko Rješenje, posl. br. Gž-3660/04-4, donijeto u Županijskom sudu u Puli 02. listopada 2006.godine, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to dr. sci. Alda Radolovića, kao predsjednika vijeća, te Ondine Vidulin-Matijević i Eugena Pustijanca, kao članova vijeća, u pravnoj stvari Općinskog suda u Bujama P-20/04-15, Djelomičnoj presudi od 02. kolovoza 2004.g.
Interesantno je da je to Rješenje Gž-3660/04-4 od 02. listopada 2006.g. zaprimljeno u Općinskom sudu u Bujama tek 15. prosinca 2006.g., a onda je tim putem stiglo meni tek 05. siječnja 2007.g.! A da paradoks bude još veći, meni je to Rješenje od ukupno četiri stranice stiglo sa dvije iste stranice br. 2, a bez treće stranice! Kako to da nitko u Općinskom sudu u Bujama više od dva tjedna nije to primjetio?! Što je onda to kod njih čekalo čak 20 dana?
A nije to njima prvi put! Već sam se tri puta pismeno žalio na slične prljave stvari u Općinskom sudu u Bujama i Županijskom sudu u Puli. Naime, žalio sam se našoj bivšoj ministrici pravosuđa, gospođi Vesni Škare-Ožbolt i ona je vrlo korektno uvijek iznova tražila očitovanje tadašnje predsjednice Jasne Stupavsky- Stelle (koja je prošle godine konačno smjenjena sa svog položaja i dobila nečasni otpust iz službe!). Bivša ministrica pravosuđa je također tražila i očitovanja od predsjednika Županijskog suda u Puli dr. sci. Alda Radolovića, koji je slično Jasni Stupavsky - Stelli davao samo svoje birokratski vješte i nemušte odgovore (žali Bože izgubljenog vremena!), uporno odugovlačeći taj isti sudski postupak, pokušavajući praviti budale i od mene i od ministarstva pravosuđa.
Sudsko vijeće Županijskog suda u Puli, pod predsjedavanjem dr. sci. Alda Radolovića je usvojilo žalbu tuženika Erlić Ivana, bjegunca iz Škabrnje i mog dosadašnjeg «nepoštenog» stanara, te jeu k i n u l oDjelomičnu presudu Općinskog suda u Bujama, posl. br. P-20/04-15 od 02. kolovoza 2004.g. i vratilo predmet Općinskom sudu u Bujama na ponovni postupak. Dakle, odjednom je, nakon dvije i pol godine, Erlić Ivan po dr. sci. Aldu Radoloviću postao «pošteni stanar», iako mi već tri godine ne plaća stanarinu, nije plaćao struju ni vodu, četiri puta mi je prijetio ubojstvom (K-62/04, K-263/05 i K-182/06),već me tri godine terorizira u mojem dvorištu (P-494/06), uzurpirao je cijeli prvi kat moje kuće, koji mu nikad nije bio iznajmljen, uzurpirao je tri moje garaže (dvije bivše velike štale) i dvorišne strehe (P-378/04), uništava mi imovinu, promijenio je moje brave na prvom i drugom katu, kako ne bih mogao izvršiti pregled moje imovine, itd., itd. I to je predsjedniku Županijskog suda u Puli «pošteni stanar», nasuprot prvostupanjskoj presudi poštene i pravedne sutkinje Općinskog suda u Bujama gospođe Fabiane Kliman, koja je Erlić Ivana ispravno ocijenila i osudila kao «nepoštenog stanara», i naložila mu da se iseli iz moje kuće!
Dakle, dr. sci. Aldo Radolović (u daljem tekstu: bez «dr. sci.») je svojem štićeniku Erlić Ivanu,notornom šverceru, uz to i profesionalnom varalici, kamataru, nasilniku i zgubidanu (bez ijednog dana radnog staža u svojoj 44.-toj godini života), priskrbio još najmanje godinu i pol dana novih otezanja, odgađanja i namjernog odugovlačenja sudskog postupka, za što će vjerojatno biti masno «nagrađen»! Na tu mogućnost ukazuje ogromna obiteljska kuća Alda Radolovića u rodnom selu njegovih roditelja, vrijedna, odnosno procijenjena, na čak dva milijuna eura! Zbog jednog članka / reportaže o tome, najbolji je novinar «Glasa Istre» gosp. Dražen Majić postao najljuća meta moćnom Aldu Radoloviću, što je gosp. Dražena Majića na kraju stajalo gubitka radnog mjesta. To je ključni dio nedavne «afere Glasa Istre», nakon otkaza osmorici novinara, uključujući i glavnu urednicu «Glasa Istre»! No o tome ću reći nešto više kasnije.
Inače, sve ovo jako podsjeća na slučaj zadarskog odvjetnika Marka Marinovića, moćnog zaštitnika i glavnog «bankara» zadarskog kriminalnog miljea, kojem je prije Domovinskog rata i sam Erlić Ivan pripadao (!!), zaštitnika i odvjetnika zloglasnog zadarskog narkobossa Senka Peraka (kojega je policija na kraju morala likvidirati na sred ulice!). Erlićeve metode, iskušane u obližnjoj Maredi, na Slovencu ing. Dragi Kompanu, u čijoj je kući bespravno i nasilno stanovao skoro pet godina, kome je prijetnjama i ucjenama «uzeo» 10.000 DEM na ime svojih nepostojećih ulaganja u njegovu kuću, u dlaku su iste kao i kod odvjetnika Marinovića! A njegova ortakinja i supruga Ingrid Antičević-Marinović bila je čak i ministrica «pravosuđa» u bivšoj Vladi gosp. Ivice Račana!
O, sancta simplicitas!
Zbog svega gore navedenoga, ja ću ovdje sada reći ono što bih po redu stvari trebao reći tek na kraju, a razlog tome ću iznijeti na kraju:
Prva opazka: Iako sam gosp. Aldu Radoloviću poslao svoju Požurnicu na isti predmet P-20/04 još 08. svibnja 2005.g., on više od godinu dana nije na to reagirao. Ali je 02.listopada 2006.g. «iznenada» reagirao, kada je u riječkom «Novom listu» 24.rujna 2006.g. izašao naš veliki članak pod velikimnaslovom: »Poznati vinar Cattunar kupio 260 tisuća kvadrata zemljišta za ( samo! ) 60 tisuća eura», (s nadnaslovom: «HDZ i SDP Brtonigle optužuju vinara i IDS-ovca Franca Cattunara za grabež državnog zemljišta, te su ga prijavili saborskom odboru za predstavke i pritužbe, a materijal pod nazivom 'Prijava kriminalnih radnji u Općini Brtonigla' HDZ šalje i državnom odvjetništvu i USKOK-u»), koji je sutradan, 25.rujna 2006.g. prenio u cijelosti i «Glas Istre». Tek tada se predsjednik Županijskog suda u Puli g. Aldo Radolović naglo «probudio»! Očito se predsjednik Županijskog suda u Puli Aldo Radolović zbog nečega osjetio i osobno ugrožen tim velikim člankom!
Druga opazka:, Kada je u uredništvo «Glasa Istre» stiglo još i moje reagiranje, pod naslovom «Jesu li Franco Cattunar i g. Damir Kajin doista 'diskriminirani'», napisano tri dana kasnije, 28. rujna 2006. na jedan članak u «Glasu Istre» na istu temu, Aldu Radoloviću je smesta eksplodiraonjegov «prekotlačni ventil». U tom članku ja sam upozorio da neću dozvoliti da mene kao Hrvata takvi kao Franco Cattunar maltretiraju kao stranca u mojoj vlastitoj Domovini!A sutradan,29.rujna 2006.g. ja sam taj ulomak malo proširio i predao kao svoju predstavku Općinskom sudu u Bujama (na posl.br.P-244/05) pod naslovom «Uvodna besjeda» za suđenje 2.listopada 2006.g. (dakle, vrlo «čudnom» koincidencijom s danom Radolovićevog Rješenja
Gž-3660/04-4 od 2. listopada 2006.g.!!). Moguće je da je on upravo zbog toga smjesta donio svoje Rješenje Gž-3660/04-4, a tek naknadno na njega nagovorio na potpis ostalo dvoje sudaca Županijskog suda u Puli!
Treća opazka: istog dana, 29. rujna 2006.g. izašao je u «Glasu Istre» i dugo pripremani članak njihovog najboljeg novinara, sjajnog Dražena Majića, pod naslovom «Gospodari istarskog pravosuđa», nakon čega je puljska Nova Udbomafija smjesta poduzela akciju staljinističke «čistke» u uredništvu «Glasa Istre», smjenjujući Glavnu urednicu Eni Ambrozić, koja je uz to dobila još i trenutačni otkaz, a isto to je zadesilo još sedam urednika i novinara «Glasa Istre», među njima prvog Dražena Majića!!
Ukratko, planula je zbog toga još jedna velika afera u našem novinarstvu, na noge je skočilo i Hrvatsko novinarsko društvo, a sve je to postala top-tema u Hrvatskoj, čak i u udarnim političkim TV emisijama. Međutim, sve je brzo i «splasnulo», jer naša Nova Udbomafija čvrsto drži u svojim rukama 70 posto naše političke štampe i najvažnijih javnih medija!
Četvrta opazka: Godinu dana ranije, 13. listopada 2005.g, sada već bivša Glavna urednica «Glasa Istre» gospođa Eni Ambrozić dala je svoj odlučan Odgovor Glavne urednice «Glasa Istre» predsjedniku Županijskog suda u Puli Aldu Radoloviću na njegov tekst «Glas Istre je godišnji susret sudaca Istre popratio na posve neistarski način». Naime, predsjednik Županijskog suda u Puli Aldo Radolović je prije toga oštro reagirao na jedan blagi, relativno benigni i korektni članak, objavljen pod naslovom: «Kupuje li Jakovčić naklonost suda?». Njen odgovor je objavljen pod znakovitim naslovom: «KSENOFOBIJA PREDSJEDNIKA PULSKOG ŽUPANIJSKOG SUDA». Nešto više od mjesec dana kasnije, u «Glasu Istre» je 22. studenoga 2005.g. objavljen još jedan izvrsni članak sjajnog novinara Dražena Majića, pod naslovom: «(Županij-skog državnog odvjetnika) Vlatka Nuića makla politika zbog protivljenja raspro-daji istarske zemlje!». Ta dva izvrsna novinska teksta su vjerojatno bili uzrok i početak provale patološkog bijesa predsjednika Županijskog suda u Puli Alda Radolovića, koji je svoj klimaks dostigao godinu dana kasnije, 05. listopada 2006.g., kada su mračne snage Nove Udbomafije Pule i Istre izvršile puč, prevrat i tipičnu staljinističku čistku u «Glasu Istre»!
Naime, polako je, i sve više, izlazilo na vidjelo tko ustvari štiti veliki privatiza-cijski kriminal u Istri i tko ga sudski «servisira». Izvrsnim člankom novinara Dražena Majića «Gospodari istarskog pravosuđa» od 29. rujna 2006.g. postalo je sasvim razvidno da iza svega i ispred svih stoji predsjednik Županijskog suda u Puli Aldo Radolović, koji za to dobiva razne «naknade» od istarskog župana Ivana Jakovči-ća, po načelu: «pola uzmi sebi, pola drugima dijeli»! Evo sukusa tog članka, datog u podnaslovu tog izvrsnog teksta: «Suđenje Ivanu Heraku, Đaniju Bažonu i Igoru Mlinaru za zloporabe položaja i ovlasti, u slučaju započetom pred Općinskim sudom u Pazinu 2001., ni nakon šest godina nije prioritet na sudu u Puli. A kad konačno počne, okrivljeni još uvijek imaju pravo na džoker «tražiti izuzeće sudaca». I tako sve do zastare».
Da pojasnim: ne radi se o samo jednom suđenju, odnosno sudskom predmetu. «Slično je i s trećim istarskim suđenjem protiv Đanija Bažona (koji je kao i Ivan Herak već odavno na slobodi ibrani se sa slobode) u kojem mu se sudi zajedno sa Đurom Burekom za financijske malverzacije vrijedne 23,5 milijuna kuna. Prva rasprava u tom suđenju počela je u srpnju 2000. godine, ali još nije okončana .... Na osnovu riječi županijskog suca Damira Krpana nije teško zaključiti da to suđenje ni nakon šest godina nije prioritet na Županijskom sudu u Puli. A kad konačno počne, okrivljenici još uvijek imaju pravo na džoker «tražiti izuzeće sudaca. i tako sve do zastare».
Eto prave slike predsjednika Županijskog suda u Puli. Citiram isti članak: «Tijekom suđenja Ivanu Heraku, Đaniju Bažonu i Igoru Mlinaru, koje je počelo u listo-padu 2000., održano je 56 glavnih rasprava, 20 puta je rasprava odgađana, šest puta je počinjala iznova, sedam je puta zatraženo izuzeće županijskog državnog odvjetnika (Vlatka Nuića, op. A.R.J.) i njegovih zamjenika, 13 puta raspravnog suca, sudskog vijeća i svih sudaca i predsjednika Županijskog suda u Puli». Itd., itd.
A i moje iskustvo s predsjednikom Županijskog suda u Puli Aldom Radolovićem je potpuno isto! Dosad sam u manje od tri godine imao 23 suđenja i samo su dva završila pošteno i pravedno. Dakle, radi se o upornom Radolovićevom odugovlačenju sudskih postupaka, u kojima su njemu dragi i simpatični ljudi u krivu, a antipatični i mrski ljudi u pravu!
Žarko me zanima kako će sada reagirati predsjednik ŽSP Aldo Radolović, nakon što je u «Novom listu» 02. siječnja 2007.g. na cijeloj stranici, izašlo naše skupno i veliko «reagiranje» pod naslovom: «Dokle god Franco Cattunar o nama bude govorio laži, mi ćemo o njemu govoriti istinu!». To njegov «Glas Istre», staljinisti-čkom «čistkom» očišćen od svojih najboljih novinara, tri mjeseca nije htio objaviti. Ali istinu još nitko nije uspio iskorijeniti, pa tako ni Ivan Jakovčić, Aldo Radolović i njihov bivši «crveni drug» Željko Žmak, sada već i vlasnik i direktor «Glasa Istre».
No pasaran!
Naime, Aldo Radolović je zaštitio Franca Cattunara kada je nama u Brtonigli krivotvorio prošle izbore za lokalnu samoupravu, 15. svibnja 2005.g. Zaštitila ga je i njihova Nova Udbomafija na suđenju u predmetu K-277/O5, u kojemu sam ja prošle godine osuđen na 25 dana zatvora, jer sam javno iznio istinu o Cattunarovim privatizacijskim pljačkama («Dokle god Franco Cattunar o nama bude govorio laži, mi ćemo o njemu govoriti istinu!»), zaštitio ga je u predmetu P-244/05, u kojem je drski Franco Cattunar, svemoćni lokalni tajkun Brtonigle, svojoj teti Valeriji Cattunar, udatoj Melon i svom tetku Vittorinu Melonu, inače mojem susjedu u selu Kovri kod Brtonigle, dodijelio mali dio od 14 m2 mog dvorišta, itd., a 22. prosinca 2006.g. još i polovicu mog dvorišta, (još 198 kvadratnih metara) unutar više od 150 godina starih kamenih zidova, tek toliko da se zna tko je «Il grande sheriffo» Brtonigle! I to opet falsificirajući statut Općine Brtonigla i kršeći zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (N.N. 33/01). Naime, umjesto da Poglavarstvo Općine Brtonigla uputi prijedlog Općinskom vijeću Brtonigle, ono je, t.j. sam drski i samovoljni Franco Cattunar je to sam odlučio. A toga je i dosada bilo napretek. Treba samo pročitati spomenuti članak «Dokle god Franco Cattunar o nama bude govorio laži, mi ćemo o njemu govoriti istinu!», u «Novom listu» od 2. siječnja 2007.g.!
* * * *
A sada o spornom Rješenju predsjednika Županijskog suda u Puli Alda Radolovića, Gž-3660/ 04-4, od 02. listopada 2006.g. Već od prvog pogleda jasno je na čiju je on stranu stao i s kakvim polovičnim argumentima! Na prvu stanicu i pol svog «obrazloženja» on je prepričao i ponovio sve već standardne laži mog podstanara Erlić Ivana, inače bjegunca iz Škabrnje, koji se iz nekog velikog i strašnog razloga ne smije vratiti u Škabrnju, iako u njoj ima svoju kuću, zemlju i obnovljenu roditeljsku kuću (sada u posjedu svog brata). Sudac Radolović, dakle, uzima zdravo-za-gotovo sve Erlićeve «argumente», iznešene u svojoj obrani na suđenju od 08. lipnja 2004.g. u predmetu sutkinje Fabiane Kliman, posl. br. P-20/04, a moje sve odreda odbacuje. Dakle, sudac Aldo Radolović je tu očito novi odvjetnik Erlić Ivana! Međutim, sudac Aldo Radolović je namjerno «zaboravio» na još važnije suđenje i Zapisnik od 29. srpnja 2004.g., a posebno je namjerno izbjegao argumentirati moju ključnu Predstavku na taj Zapisnik, predatu Općinskom sudu u Bujama dan kasnije, t.j. 30. srpnja 2004.! To je ključna podvala suca Alda Radolovića, predsjednika Županijskog suda u Puli!
Naime, sasvim je razvidno i jasno da i gosp. Aldo Radolović savršeno dobro zna da poštena i pravedna sutkinja Fabiana Kliman (na koju je prethodno, a i kasnije vršen veliki pritisak od strane predsjednika Županijskog suda u Puli, preko bivše predsjednice Općinskog suda u Bujama Jasne Stupavsky- Stelle), nije donijela svoju Djelomičnu presudu P-20/04-15 samo na osnovu (potpuno lažnog!) iskaza tuženika Erlić Ivana, nego i na iskazima svjedoka, među kojima i četvorice svjedoka koje je predložio sam tuženik Erlić Ivan! Dakle, ona je vrlo profesionalno uradila svoj sudački posao.
Jasno je da je sudac Aldo Radolović, predsjednik Županijskog suda u Puli krajnje selektivno pristupio obrazlaganju svog Rješenja o ukidanju predmetne Djelomične presude P-20/04-15 od 02. kolovoza 2004.g., jer je bio itekako duboko svjestan da to svoje Rješenje ne bi mogao ničim opravdati na iole vjerodostojan način, osim minorne činjenice da u našem Ugovoru o najmu, od 26. ožujka 2002.g. jedna stavka, ona o otkaznom roku od (svega) mjesec dana nije u skladu s Zakonom o najmu iz bog-te-pitaj koje godine! Pa ti se zakoni ionako svakih pola godine mijenjaju, pa stoga više od polovice ugovora o najmu u Republici Hrvatskoj nisu u skladu s tim istim zakonom. Ne možemo svi mi Hrvati biti pravnici, netko mora biti i inženjer i/ili profesor (što sam ja u to vrijeme bio u Tehničkoj školi Pula u Puli). Ali je obvezno u tome biti pošten pri sklapanju tog Ugovora. A to Erlić Ivan nije bio!
Uostalom, ako se osporava valjanost otkaznog roka u tom nesretnom Ugovora o najmu i mog otkaza Erlić Ivanu, onda je isto tako trebalo osporiti i valjanost čitavog tog Ugovora o najmu Erlić Ivanu. On je mene ulovio «na brzaka», izvukao me s predavanja u školi i kod javnog bilježnika u Puli, gosp. Krajcara na brzinu ispunio formular ugovora o najmu i potpisao ga zajedno sa mnom ( Erlić Ivan je kasnije, na sudu, promijenio tu priču).
Što se tiče Erlićeve izmišljotine, koju je smislio uz pomoć svog odvjetnika Ivice Senjaka, bivšeg udbaša iz Doboja, a koju objeručke podržava sudac Aldo Radolović, onda ja ponovo postavljam samo dva ključna pitanja:
(1)Ako je navodno dogovorena nekakva nepostojeća «kapara» (a nije!), gdje je Ugovor o kapari? Gdje je materijalni dokaz o tome?
(2)Ako je navodno predat nepostojeći novac (10.000 Eura), a nije, gdje je potvrda o predatom novcu? Gdje je materijalni dokaz o tome?
Nema ničega!Jer toga nije ni bilo!Samo su, na svoju žalost, Erlić i Senjak loše instruirali svoja dva lažna svjedoka, dva Bosanca, Suada Aličajića i Petra Mačinkovića iz Banja Luke, čije su laži otkrivene i oborene upravo na onom suđenju od 29. srpnja 2004.g., koje je sudac Aldo Radolović «lukavo» i namjerno prešutio i preskočio u obrazloženju svojeg Rješenja Gž-3660/04-4 od 02. listopada 2006.g. I time je mislio nasamariti i Općinski sud u Bujama, kojemu je on posredno i šef.
Tako je to u «sramotnom istarskom pravosuđu», kojemu je na čelu «profesor» Pravnog fakulteta u Rijeci, dr. sci. Aldo Radolović, predsjednik Županijskog suda u Puli, na kojem on na ispitima često obara studente iz Istre koji nisu njegovi «Istrijani», nego su s roditeljima došli «priko Učke» !!
Nadam se da će Državno sudbeno vijeće, na čelu sa sucem Županijskog suda u Zagrebu gosp. Đurom Sessom ( s kojim sam imao jednu oštru polemiku u dnevnom listu «Vjesnik» prije više do godinu dana), imati o čemu raspravljati u slučaju suca i predsjednika Županijskog suda u Puli Alda Radolovića! I da će ga pozvati na stegovnu odgovornost (pa i više od toga) !! I to posebno o njegovim «razlozima» i «argumentima» o namjernom izostavljanju Zapisnika sa suđenja od 29. srpnja 2004.g., u predmetu
P-20/04., kao i njegovom novom odugovlačenju tog sudskog postupka. I o njegovoj ksenofobiji prema nama «Neistrijanima»! A ja ću se pobrinuti da to ne bude (opet) sakriveno od hrvatske javnosti!
A evo zašto. Moj stariji brat, koji je bio suvlasnik predmetnog stana na drugom katu moje dvorišne kuće, umro je prije godinu dana, ne dočekavši pravdu (iako ju je sutkinja Fabiana Kliman pošteno izrekla i presudila u svojoj Djelomičnoj presudi P-20/04-15, od 02. kolovoza 2004.godine). Stoga ni ja nemam više nikakve nade da bih i ja mogao dočekati pravdu, dok je predsjednik Županijskog suda u Puli jedan Aldo Radolović. Stoga ću ovu Pritužbu smjesta poslati i ministrici pravosuđa R.H. gospođi Ani Lovrin, ali i na niz drugih adresa, od kojih najprije gosp. Vincentu Degertu, ambasadoru EK/EU u Zagrebu, njemačkoj i američkoj ambasadi u Zagrebu, te nekim hrvatskim novinama i tjednicima i uglednim ljudima, s kojima se već dugo, poznajem.
u Brtonigli, 10. siječanj 2007.g.Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing.
